• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si

Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si

Jelena Popović Đorđević
18.02.2022. 4 min Gourmet

Leskovački ajvar, futoški kupus, zlatarski sir, ariljska malina… proizvodi koji su čvrsto povezani sa određenim geografskim oblastima ali i našim sećanjima i ukusima. Oni nose oznaku geografskog porekla i čine kolektivnu baštinu koju je važno negovati i sačuvati, jer predstavljaju znanje i gastronomsku kulturu brojnih generacija.

Mesto odakle dolaze određene namirnice i proizvodi, način proizvodnje i tradicija koja se održava su najvažniji elementi za dobijanje oznake geografskog porekla. Geografsko poreklo je kolektivno vlasništvo
proizvođača, kojim se garantuje da su specifičnost i kvalitet proizvoda nastali u spoju prirodnih resursa (klime, zemljišta, posebne rase, sorte itd) i tradicije, znanja i veština koje se prenose s kolena na koleno.

Ariljska malina

Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si

Prvi žbunovi maline u Srbiji zasađeni su kao ukrasna biljka po okućnicama i baštama imućnih porodica i ljubitelja voćarstva. U Srbiji se početak gajenja maline vezuje za kasni XIX vek, tačnije 1880. godinu. Plodovi ariljske maline su srednje krupni do krupni, gde svaki teži 4-5 grama, čvrstog mesa koje je visokog kvaliteta, prijatne arome i slatko nakiselog vinastog ukusa.

Begečka šargarepa

Najranija spominjanja begečke šargarepe, odnosno tradicije gajenja šargarepe u Begeču potiču iz ranog XX veka. Begečka šargarepa je proizvod dobijen od vrste Daucus Carota L., odnosno kultivisane šargarepe. Boja je intenzivno narandžasta, uključujući i vrat šargarepe. Meso begečke šargarepe je krto, hrskavo, veoma ukusno i slatko.

Đerdapski med

Cvetni med koji se dobija od cvetova bagrema, lipe, lekovitih biljaka i voća. Istorija đerdapskog meda i pčelarenja na ovim prostorima meri se koliko i istorija ljudske civilizacije a prvi ostaci sežu iz doba Rimljana i cara Trajana.

Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si

Fruškogorski lipov med

Jedinstven u svetu po svom sastavu nastao je u sinergiji pčela i ljudi na panonskom ostrvu Fruška gora. Da bi se med mogao nazvati fruškogorski lipov med, on mora imati minimum 60% polena lipe u sebi. U religiji, još od prethrišćanskog doba, lipa se smatra svetim drvetom Starih Slovena.

Kačerski med

Cvetni med, koji se dobija od cvetova bagrema, lipe i zeljastih, uglavnom lekovitih biljaka, na teritoriji koja se proteže duž i oko reke Kačer. Ubraja se u kategoriju cvetnog meda i sadrži najmanje 85% bagremovog, do 10% livadskog i do 5% lipovog meda. Kačerski med ima zlatnožutu boju, blag ukus i neutralnu aromu.

Futoški kupus

Autohtona sorta kupusa koja se po svojim karakteristikama razlikuje od ostalih belih kupusa. Stanovnici Futoga već stotinama godina neguju i čuvaju od uništenja seme futoškog kupusa koji se odlikuje izuzetnim biološkim i tehnološkim karakteristikama.

Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si
Podvarak od futoškog kiselog kupusa sa pečenom guščijom džigericom, palentom na kajmaku i crnim tartufima

Leskovački domaći ajvar

Proizvodi se isključivo od crvene paprike autohtonih sorti: domaće kanije, kurtovske kapije i palanačkog čuda. Ima prijatan ukus pečene i upržene paprike. Kvalitet, prirodna aroma i karakteristike sveže paprike se čuvaju kroz dugotrajan ručni način proizvodnje – pečenje na otvorenom plamenu, ručno ljušćenje, mlevenje, ceđenje, prženje…

Petrovska klobasa

Tradicionalno se proizvodi krajem novembra i početkom decembra. Klobasa se pravi od odabranih delova svinjskog mesa, koji se posle spajanja svih sastojaka mešaju i stavljaju u omotač. Kobasice se dime desetak dana, zatim odlažu radi sušenja i zrenja. Ovaj proizvod se prvi put pominje na velikoj izložbi poljoprivrednih proizvoda 1873. godine u prestonom Beču.

Sremski kulen

Puni se u prirodna svinjska creva, takozvanu katu. Presek ima izgled mozaika, koji pri sečenju ne sme da se odvaja. Kulen se prvi put spominje u Riječniku srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića objavljenom 1852. godine u Beču. Reč kulen je grčkog porekla, a reč „kolum” u prevodu znači debelo crevo, označavajući tako kobasicu u debelom crevu.

Vrbički prolećni beli luk

Reci mi šta jedeš, reći ću ti odakle si
Konfi od vrbickog belog luka sa sunđerom od oraha

Autentična sorta prolećnog belog luka doneta pre više vekova za vreme velikih seoba na sever Banata iz okoline Segedina i Makoa. Luk se ručno sadi i prepoznatljiv je po manjim ali masivnijim glavicama, ljutom i oštrom ukusu i intenzivnom jakom mirisu. U odnosu na druge sorte odlikuje se po većoj količini eteričnih ulja i suve materije.

Zlatarski sir

Pravi se od kravljeg ili mešavina kravljeg i ovčijeg mleka grla koja se hrane na visokoplaninskim pašnjacima. Zlatarski sir je sastojak mnogih tradicionalnih specijaliteta poput heljdopite, heljdinih palačinki sa sirom, proje itd.

Važnost restorana u očuvanju lokalnih proizvoda

Savez Original Srbija okuplja pojedince, zadruge i udruženja proizvođača proizvoda sa oznakom geografskog porekla. Ovi proizvodi su predstavljeni na majstorskoj radionici u restoranu Homa, gde je kuvar Filip Ćirić pripremao jela sa namirnicama sa geografskim poreklom. Tada su predstavljena inovativna jela koja su pokazala široku primenu lokalnih proizvoda u gastronomiji. Uključivanje proizvoda sa geografskim poreklom u jelovnike restorana je jedan od najvažnijih načina za njihovo očuvanje i promociju.

Fotografije: Nenad Stojović

Oznake:

lokalne namirnicenamirnice

Podeli

Zaprati Autor

Jelena Popović Đorđević

PR i novinar. Posle korporativne karijere odlučila je da svoje vreme posveti kulturi, gastronomiji i umetnosti. Vodi projekte „Hrana, piće, priče" i „Street Art Belgrade".

Ostali članci

Ovaj startap želi da napravi meso od vazduha
Prethodni

Ovaj startap želi da napravi meso od vazduha

Isprobajte zdravu picu od karfiola!
Sledeći

Isprobajte zdravu picu od karfiola!

Sledeći
Isprobajte zdravu picu od karfiola!
19.02.2022.

Isprobajte zdravu picu od karfiola!

Prethodni
17.02.2022.

Ovaj startap želi da napravi meso od vazduha

Ovaj startap želi da napravi meso od vazduha

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Goran Bregović
    Goran Bregović je bio “bitanga”, a ona je bila princeza: Ovoj lepotici je popularni bend posvetio svoj veliki hit
    CityMagazine
    bata živojinović
    Bata Živojinović kakvog niste videli pre: Pre 60 godina slavni glumac je zaigrao u priči koja je poslužila i kao inspiracija Holivudu
    CityMagazine
    elio
    Zoe Saldana na svetskoj premijeri letnjeg hita „Elio”
    CityMagazine
    ФOMO
    Фomo vas poziva na još jedan Matinée! Zvezda svetskih bina La La u Beogradu!
    CityMagazine
    feničanska šema
    Da li je ovo najpolitičkije izdanje kralja hipsterskog filma: Gledao sam film “Feničanska šema”
    Miloš Dašić

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖