• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Pouke iz prošlosti: Jadni bili i ostali

Pouke iz prošlosti: Jadni bili i ostali

Mirjana Ognjanović
18.03.2022. 4 min

„Čovečanstvo je, ukratko rečeno, jadno. O tome nema rasprave. Pa ipak, ništa bolje nije izmišljeno.“ Citiram omiljenog pisca (i reditelja) Paola Sorentina i priču iz njegove zbirke Toni Pagoda i njegovi prijatelji. Verujem da ove tri rečenice predstavljaju savršen odraz misli većine trenutno živih pripadnika čovečanstva. Na to bi se moglo dodati bar još nekoliko ključnih: da li smo oduvek bili ovoliko zli, pokvareni, lažljivi i usredsređeni samo na ličnu dobrobit. Ili se laktaroši sa takvim osobinama guraju u prvi plan? Kada je loše pobedilo dobro?

Suviše opširna tema za ovako mali prostor. Zato ću se usredsrediti na jednu oblast. Na drevne ratove i isto tako drevna, staromodna oružja. Samo da zaključim da u ljudskoj prirodi uvek postoji veći deo onoga što bi valjalo popraviti nabolje.

U davna vremena, kao biološko oružje, oko opkoljenih gradova osvajači su uz pomoć katapulta ubacivali leševe umrlih ljudi ili mrcine uginulih životinja kako bi na taj način zarazili one koji su živeli unutar zidina. To im je zaista polazilo za rukom. Godine 1346. Mongoli su iskoristili upravo ovu taktiku kako bi srušili Kafu na Crnom moru: katapultom su preko zidina grada prebacili mrtva tela sopstvenih vojnika preminulih od kuge. Oni malobrojni koji su uspeli da pobegnu, i uputili se na zapad, samo su proširili zarazu. Tokom sledeće četiri godine bolest je tutnjala Evropom: ubila je trećinu stanovništva.

Pouke iz prošlosti: Jadni bili i ostali
Osvajač Hanibal sa slonovima – iz knjige Šest hiljada godina istorije Edgara Sandersona, izvor Wikipedia

„Delotvorne“ su bile i druge vrste starog biološkog oružja: ose i džakovi prepuni otrovnih zmija ili drugih, takođe opasnih životinja koje su terale u beg i najodvažnije ratnike. U upotrebi je bio i otrovni gas: u 13. veku, sa obala su na osvajačke brodove bacani mehuri puni sumpora, kučine i žara. Smesa je pravila takav dim i širila jeziv smrad, da pomorci nisu imali smelosti da izađu na obalu, već su se brže-bolje povlačili. I drugi gasovi su upotrebljavani tokom ratovanja: poznat je bio onaj čiji su sastojci, osim sumpora, bili smola i konjska kopita!

Još u 7. veku pre nove ere, Kinezi su koristili jednu vrstu suzavca koji su ispaljivali na strelama ili bacali uz pomoć katapulta: u svojevrsne kutije od pirinčane hartije stavljan je prah biljaka koje su izazivale nepodnošljivo pečenje u očima i sluzokoži usta i nosa, pa su neprijatelji obično morali da ustuknu.

Pogoditi neprijatelja sa velike daljine, bila je želja mnogobrojnih osvajača, ali i onih koji su branili svoju zemlju. U srednjem veku nastalo je moćno oružje koje je neprikosnoveno vladalo sve do pojave topa: bila je to ogromna praćka – katapult, čiji je jedan kraj bio dugačak čak petnaest metara. Na kraćem kraku ovog starinskog topa nalazila se mreža prepuna kamenja, dok su se na drugoj strani nalazila đulad. Ova srednjovekovna praćka bacala je kamenje teško od stotinu do sto trideset kilograma, na daljinu od pola kilometra.

Kada je reč o vatrenom oružju, posebno poglavlje u istoriji ratovanja zauzima takozvana „grčka vatra“ koja je nastala u Vizantiji u 7. veku. Na Zapad je ovo oružje došlo sa krstašima. Svi ratnici su se nasmrt plašili grčke vatre – bio je to ubistveni koktel sačinjen od sumpora, katrana, soli, nafte, ulja, živog kreča i ko zna čega sve još. Kad bi smesa proključala, u nju bi bila umočena kučina koju bi na kraju upalili. Nekada su tkaninom sa ovom tečnošću omotavali strele. Imajući u vidu koliko je ovo oružje odnelo života, moglo bi se reći da je bilo neka vrsta preteče napalma. Upotrebljavalo se i putem široke igle koja bi bila postavljana na pramac broda. Ono što je grčku vatru činilo tako stravičnom i ubojitom bila je činjenica da njen plamen nikako nije mogla da ugasi voda: ono što bi pogodila strela sa grčkom vatrom, gorelo je do kraja.

Čini se da je tvorac najčudnijeg oružja u antičkim vremenima ipak bio Arhimed iz Sirakuze koji je izmislio „vatrena ogledala”. Za vreme rimske opsade Sirakuze (212. godine pre nove ere) branioci su ih upotrebili kako bi zapalili neprijateljske brodove, upirući u njih zrake sunca. Prema drugoj legendi, velika ogledala služila su tek da zaslepe neprijatelja. Na njih je tada bilo lako ispaliti plamene strele i zapaliti im brodove. Arhimed je izumeo i dizalicu koja ih je uništavala brodove: to su bila svojevrsna klešta koja bi se spuštala sa zidina utvrđenja, hvatajući brodove i okrećući ih naopako.

Smatra se da su Hetiti, 1300. godine pre nove ere prvi počeli da proizvode oružje od gvožđa, a koje se na bojnom polju pokazalo bolje od onog pravljenog od kostiju, bronze ili kamena. Koplja su se njihovim neprijateljima u prvi mah činila čarobnim, nepobedivim oružjem.

Pouke iz prošlosti: Jadni bili i ostali
Mahatma Gandi 1931. godine, izvor Wikipedia

Nekada na bojnim poljima nije bilo tenkova, ni bornih kola, ali zato su indijski i helenski vojnici koristili jednu posebnu vrstu vozila za borbu. Bili su to slonovi. Na leđima ove velike životinje nalazile su se kućice u kojima su se krili vojnici. Kada su pripadnici rimskih trupa, susrevši se sa Hanibalovim vojnicima, prvi put ugledali slonove na bojnom polju, bili su preneraženi od straha. Uopšte, životinje su imale veoma važnu ulogu tokom mnogih ratova. Dovoljno je setiti se kako su španski osvajači iznenadili Asteke došavši na konjima. Pored toga, Leonardo da Vinči u jednom od svojih spisa opisuje neku vrstu topa na paru (pod pritiskom), koji je ispaljivao đulad tešku tridesetak kilograma na daljine od čak hiljadu metara.

Dakle, opravdanja se ne mogu tražiti u prošlosti. Ne preostaje nam ništa drugo nego da ponovimo ironični Sorentinov zaključak s početka ili se setimo izreke Mahatme Gandija: „Oko za oko završava se tako što ceo svet ostane slep“.

Naslovna fotografija: Vizantijski brod koristi grčku vatru, ilustracija iz 12. veka; izvor Wikipedia

Oznake:

istorijaMahatma Gandioružjeprošlostratovi

Podeli

Zaprati Autor

Mirjana Ognjanović

Budući da nije postala gitarista, kao što se spremala. Mirjana Ognjanović bavi se književnim prevođenjem, pisanjem i novinarstvom. Što joj lakše polazi za rukom. I manje je sekira.

Ostali članci

Gistro priče: Usamljenost
Prethodni

Gistro priče: Usamljenost

Kikiriki, semenke, sport za zube: O ljudima i toaletima
Sledeći

Kikiriki, semenke, sport za zube: O ljudima i toaletima

Sledeći
Kikiriki, semenke, sport za zube: O ljudima i toaletima
21.03.2022.

Kikiriki, semenke, sport za zube: O ljudima i toaletima

Prethodni
16.03.2022.

Gistro priče: Usamljenost

Gistro priče: Usamljenost

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Poznati glumac
    “Trebalo mi je 5 minuta da shvatim ko je to”: Slavni glumac se potpuno transformisao na snimanju novog filma i niko ga ne prepoznaje
    CityMagazine
    minecraft film
    „Minecraft Film” stiže na striming 20. juna
    CityMagazine
    turnstile
    DA SE P(L)OČASTIMO: Može i za đuskanje, može i za batine – Turnstile summer počinje
    Miloš Dašić
    bend
    Ovako izgleda kad neko peva direktno iz slomljenog srca: Ljudi na mrežama nazivaju nastup ovog benda “najtužnijim ikada”
    CityMagazine
    28 godina kasnije
    “28 godina kasnije” konačno stiže u domaće bioskope
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖