• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Pouke iz prošlosti: Lipa, drugo ime za preljubu i ljubav

Pouke iz prošlosti: Lipa, drugo ime za preljubu i ljubav

Mirjana Ognjanović
13.05.2022. 3 min

Kada mi se učini kako me je sve i svako izneverio, onda kada se zaista osetim kao junakinja romana Rozmarina beba Ajre Levina, ili istoimenog filma Romana Polanskog – da su na sve strane vešci i veštice što ne prestaju da bacaju zle čini – priroda najčešće otera takve slutnje. Eto, pre nekoliko dana: iako još nije došlo pravo vreme, kao neočekivana pomoć, usred gradske vreve, neljubaznosti i histerije na svakom koraku, gle! – miris lipe! Ne znam šta to ovaj miomiris čini mom umu, a možda i telu. Svakako nešto značajno. Iako nije još jun, sa prvim lepim danom, lipa je zamirisala kao da je znala koliko mi je to potrebno. Lekoviti dodir savršene prirode.

Trenutku je prethodio slučajni razgovor prolaznika, dok smo stajali čekajući zeleno svetlo na semaforu. Nije bilo potrebno da se naprežem da bih čula o čemu govore. Devojčica je rekla ocu: „Tata, jedu mi se jagode! Možemo li večeras da ih jedemo?“ Otac je kontrolisano nervoznim glasom odgovorio: „Gde sad nađe jagode?! To je najprskanije voće. Jagode su… jagode su… otrovne!“.

Ne znam da li sam pretrčala ulicu i pre nego što se uključilo zeleno za pešake. Samo da me taj očinski glas ne podseća da deca žive u svetu zagađenom preko svake mere. Uputila sam se prema mestu gde stoji jedna ogromna lipa, blizu moje kuće. Da se spasim pod krošnjom.

Pouke iz prošlosti: Lipa, drugo ime za preljubu i ljubav
Foto: Drvo lipe u Švajcarskoj staro bar pola milenijuma; izvor: Wikipedia

Lipa inače cveta početkom juna, a omamljujući, sladunjavi miris, širi se tada svuda okolo. Može da izraste u veliko drvo; njena krošnja je okruglasta, poput ogromne lopte. Zanimljivo je da ima dug vek. Može da živi i hiljadu godina, te je zato često simbol dugovečnosti. U davna vremena, najmudriji i najstariji pripadnici zajednica okupljali su se pod krošnjama lipe i tu donosili važne odluke.

Drevni grčki mit iz pre-olimpijskog vremena (dakle pre nego što će Zevs postati vrhovno božanstvo), govori o nimfi Filiri, kćerki Okeana i njegove žene Tetije. Nimfa je živela na ostrvu koje je po njoj i bilo nazvano. Kron, stari vladar sveta, dugo je u nju bio zaljubljen. I ne mogavši više da odoli lepoti devojke, priđe joj i sjedini se s njom. Mitovi su poučni: Kron ipak nije bio baš toliko mnogo zaljubljen, koliko se strašno plašio svoje žene Reje. Jer upravo u trenutku kada su vodili ljubav, prepade ih Reja! Kao prava kukavica, Kron se brže-bolje pretvorio u konja i pobegao galopom… Filira je posle tog događaja rodila dečaka, mudrog kentaura Hejrona. On je bio pola čovek, a pola konj. Kada je nimfa ugledala svog sina, toliko se zaprepastila, da je zamolila bogove da je pretvore u drvo. I tako je, prema jednoj verziji legende, predivna nimfa postala – lipa. Zanimljivo je da je Hejron snagu nasledio upravo od majke Filire, tačnije od drveta lipe koje je, baš kao i danas, imalo moć da leči od raznih boljki i blagotvorno utiče na čovekov organizam. Između ostalog, nekada davno se verovalo da lipa, pored ostalog, ima i hipnotičko dejstvo: da omamljuje i uspavljuje.

Kada već pominjem stanje omamljenosti, i Herodot je govorio o lipi u vezi sa gatarama i proročicama. Po njemu, one su bajale uz pomoć traka napravljenih od kore lipe i vodile „žrtvu“ igrajući, najčešće do Afroditinog hrama. „Preseku koru lipe na tri trake, pa proriču, prepliću ih i raspliću“.

Priče o lipi mogu se naći i u nordijskim, keltskim i baltičkim mitovima, a za Slovene je bila sveto drvo. Kasnije i za ikonopisce koji su na lipovom drvetu slikali.

Misli o lipi podsećaju me i na najslavnijeg nemačkog pesnika, trubadura (minezingera) srednjeg veka, Valtera fon der Fogelvajdea (1170-1230). On je napisao čuvenu baladu Pod lipom, na vresištu, ljubavnu pesmu koja je do danas upamćena kao njegova najpoznatija poetska tvorevina. Evo i slobodnog prevoda dve strofe od ukupno četiri. One skladno objašnjavaju prijatna osećanja koja lipa izaziva (kod onih koji na lipu nisu postali alergični).

Pod lipom na vresištu

Gde zajedno legosmo, možete i dalje naći

pregršt cveća zgnječenog i travu uleglu.

Pored šume, u dolini,

trala-la-la-li.

Slatko nam pevaše slavuj.

Ako je neko saznao

Da je on ležao sa mnon

(Bog neka to zabrani) od sramote ja ću umreti.

Budite sigurni da je samo ptičica mala sve videla,

trala-la-la-la.

A ona neće nikome ništa reći.

Naslovna fotografija: Wikipedia

Oznake:

lipa

Podeli

Zaprati Autor

Mirjana Ognjanović

Budući da nije postala gitarista, kao što se spremala. Mirjana Ognjanović bavi se književnim prevođenjem, pisanjem i novinarstvom. Što joj lakše polazi za rukom. I manje je sekira.

Ostali članci

Gistro priče: Gladni golubovi
Prethodni

Gistro priče: Gladni golubovi

Kikiriki, semenke, sport za zube: Onaj dan kada nikog nema napolju
Sledeći

Kikiriki, semenke, sport za zube: Onaj dan kada nikog nema napolju

Sledeći
Kikiriki, semenke, sport za zube: Onaj dan kada nikog nema napolju
16.05.2022.

Kikiriki, semenke, sport za zube: Onaj dan kada nikog nema napolju

Prethodni
11.05.2022.

Gistro priče: Gladni golubovi

Gistro priče: Gladni golubovi

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Letnja čarolija u Arilju: ARLEMM počinje uz zvuke klasike i džeza
    Letnja čarolija u Arilju: ARLEMM počinje uz zvuke klasike i džeza
    CityMagazine
    MMF
    Zoster ponovo na MMF-u: Nedelja koja ne liči na kraj festivala
    CityMagazine
    exit
    Organizatori EXIT festivala povodom izjave gradonačelnika Novog Sada: „Jedina politička zloupotreba je pokušaj cenzure i gušenja Exita“
    CityMagazine
    arlemm
    Otvaraju se vrata muzičkog Makonda u Arilju – počinje festival ARLEMM
    CityMagazine
    čedomir petrović
    Čedomir Petrović u seriji “Vruć vetar” je tumačio lik kog smo zaboravili – a čiji izum bi nam danas itekako dobro došao
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖