• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
epa09450941 A client meditates and sleeps in Creative Shelter during the session in Shanghai, China, 01 September 2021 (issued 06 September 2021). To cope with daily stress, people have rediscovered a practice with roots in traditional Chinese culture: meditation. Extremely tough academic life, job competition, the endless hours, and the increasing costs of living in big Chinese cities forced the authorities to say it is illegal for companies to make employees work extended hours and terminate their contracts for not following excruciating work schedules commonly known '996'- 9 a.m. to 9 p.m., six days a week. In addition, in 2020, the COVID-19 pandemic caused psychological trauma to almost 35 percent of the Chinese people, according to a study by the Shanghai Mental Health Centre. Huang Xinyi is an example of a successful but stressed-out young Chinese woman. After studying real estate management and later switching to fashion and luxury, she spent five years in Paris working for Galeries Lafayette before returning to her country, where she opened a successful studio to help European designers enter the Chinese market. 'I had money and a great career ahead, but I didn?t have a life,' and with the idea of 'giving something positive to the world' in her head, she left her life behind and began a journey that led her to learn 'mindfulness' techniques in Spain and Germany, before she returned to her native Shanghai to open her own studio, called Creative Shelter. It is located in a shopping center in the heart of the city, decorated with small yellow lights that illuminate the central platform, and surrounded by a giant curtain that isolates customers from the rest of the world. EPA-EFE/ALEX PLAVEVSKI ATTENTION: This Image is part of a PHOTO SET

Bolesti koje izaziva stres: Od malaksalosti i glavobolje do malignih oboljenja

CityMagazine
22.06.2022. 3 Mins Read OpšteZdravlje

Bolest ne izaziva sam stres već njegovo dugo delovanje na koje se  organizam adaptirao i koje se više ne prepoznaje kao stres. Simptomi najave da polako gubimo bitku sa ovim neprijateljem, a bolest označi njegovu pobedu.

Stres je potpuno normalna reakcija organizma, koja se u našem organizmu dešava svakodnevno. Mi pod stresom podrazumevamo nešto loše po nas, ali to je normalan biološki odgovor organizma, način na koji organizam reaguje kada se nađe pod nekim pritiskom, odnosno novom situacijom. Organizam reaguje na dva načina, bori se ili odustaje, kažu stručnjaci.

Stres ima i svoj način delovanja

On pokreće lučenje neurotransmitera i hormona koji omogućavaju organizmu da se bori, to je zapravo način da se organizam zaštiti i dobije dodatnu snagu u vanrednim situacijama. Pod uticajem hormona, organizam se pokrene na akciju, srce počinje ubrzano da radi, krvni pritisak raste, ubrzava se disanje, mišići postaju zategnutiji, čula postaju ošrija.

Povezani članci

„Pedalom do mentalnog zdravlja” – 132. Kritična masa

Sve zdravstvene koristi od maženja s partnerom

Stres ne štedi nijedan deo našeg organizma

Kako ćemo reagovati na stres, odnosno koja će situacija biti stresna za nas, zavisi od pojedinca do pojedinca. Ne postoji određena starosna ili polna grupa koja je najviše podložna stresa.Važnije od tih individualnih razlika jeste opasnost koju sa sobom nosi produženo delovanje stresa. Hronični stres remeti gotovo svaki sistem organa u našem telu i dovodi do njegovog nepavilnog rada. Oboljenja koje pokreće stres nalaze se u začaranom krugu, jer jedan poremećaj vodi ka drugom: Stres izaziva spazam mišića, bolove u njima. Najosetljiviji su mišići vrata. Kad smo pod stresom, dolazi do stezanja krvnih sudova vrata, čime se vrši pritisak na nervne korenove što izaziva zamor i glavobolju. Taj spazam mišiča dovodi do bolova u kičmi i bolova u nogama. Takvo stanje vodi nas u nesanicu pa i u depresiju, kad nemamo više načina da se izborimo sa dugotrajnim stresom. Nakon što napadne mišiće stres se usmerava i na ostale delove organizma.

Zbog stresa dolazi do poremećaj rada brojnih sistema organa , počeviši pada imuniteta, povišenog krvnog pritisak,  čestog obolevanja od virusnih infekcija, gojaznosti. pa sve do onih ozbiljih kao što je srčani i moždani udar.

Stres se nalazi i među uzročnicima tiroiditisa, zapaljenja tkiva štitaste žlezde.

Iako uzročnici vitiliga, autoimune bolesti koja izaziva gubitak pigmenta kože nisu do kraja utvrđeni, stres se i na ovom polju često navodni kao uzročnik. Njegovo delovanje može da dovode i do ulceroznog kolitisa, zapaljenske bolesti creva.

Sres povećava i nivo šećera u krvi i nivo lipida, koji su važan faktor rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca. Može da pokrene alegrije koje pre njegovog dejstva nisu bile prisutne.

Stres i “loši” geni

Kad je reč o malignim oboljenjima, stres i na tom poljju igra važnu negativnu ulogu. Kod kanceregenioh bolesti ključna je genetska struktura. Međutim, da li će predispozicije za bolest rezultirati u neko oboljenje, umnogome zavisi od faktora rizika među kojima je stres vodeć.

Upozoravajući simptomi

Postoje stres upozorenja, odnosno znaci stresa, a ukoliko imamo više tih znakova istovremeno,  to je znak da nas je stres pobedio i da može dovesti do bolesti.

Ti znaci mogu da budu fizički, poput bolova u mišićima često u grudnom košu, mučnine, vrtoglavice i dijareje, emocionalna upozorenja kao što je depresivno raspoloženje, uznemirenost, osećaj usamljenosti ili razdražljivost.

Psihološki znaci za uzbunu su stalna zabrinutost, nemogućnost koncentracije i slabije pamćenje, a stres može da oda i ponašanje, poput povećanog konzumiranja alkohola ili cigareta, čestog spavanja, smanjenih socijalnih kontakata ili zanemarivanja obaveza.

Deca i stres

Izloženost dece stresu je pre svega peko samih roditelja. Deca osećaju i projektuju ponašanje roditelja,  njihovu odsutnost  i zabrinutost i  ona se svakako veoma reflektuje na njih. Posebna izloženost stresu se javlja u tinejdžerskom dobu koje je najsloženiji period odrastanja, skopčan se velikim izazovima i obavezama, a koje pojedini tinejdžeri  veoma teško podnose. U tom uzrastu mogu da se jave gojaznosti, ali i  blaži simptomi, drhtanje ruku, lupanje srca.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: EPA/ALEX PLAVEVSKI

Tags:

stres

Povezani članci

Otkrivamo kako ruke mogu da ukažu na skrivene zdravstvene probleme

U nedelju pomeramo kazaljke unazad: Stručnjaci objasnili kako to utiče na fizičko i mentalno zdravlje

Share Article

Follow Me Written By

CityMagazine

Ostali članci

Previous

Pararelni život Beograda: Imamo najbolje štekove na rekama, ako ih još niste otkrili, mnogo propuštate

Next

Da li ste helikopter roditelj? Rešite test i saznajte

Next
22.06.2022.

Da li ste helikopter roditelj? Rešite test i saznajte

Previews
22.06.2022.

Pararelni život Beograda: Imamo najbolje štekove na rekama, ako ih još niste otkrili, mnogo propuštate

Najnovije

Ovogodišnja Evrovizija je dobila novi logo, kao i slogan – „Ujedinjeni muzikom“
CityMagazine
Majkl Džekson
Objavljeno ko će igrati Majkla Džeksona u predstojećem filmu o „kralju popa“
Aleksandar Maksimović
Kako je jedan deda završio u Slagalici, a slavila ga je cela ekipa obožavalaca dobrih serija
CityMagazine
„Kosi tata, kosim ja“: Srđan Đoković je otpevao stari narodnjak, a evo šta tekst ove pesme znači
CityMagazine
Stigla je Magnificova muzika za kafanu i pozorište – „KAFANA LJUBLJANA“
CityMagazine

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Stand-up
  • Predstave
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖