• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle

Kako se prave parfemi

Isidora Spasić
17.07.2021. 3 Mins Read Lepota

Deluje tako jednostavno otići u parfimeriju i izabrati jednu od mnogobrojnih bočica. Ali, pravljenje parfema veoma je kompleksno, i predstavlja specifičnu formu umetnosti. Duboko udahnite, i saznajte više u daljem tekstu.

Foto: www.byrdie.com

Kako je sve počelo

Još od davnina čovek je pokušavao da prikrije svoj miris oponašajući prijatne mirise iz prirode i okoline. Zato su se mnoge supstance i tehnike primenjivale vekovima, kako bi se željeni mirisi aplicirali na telo, u prostor, i na razne druge preparate.

Povezani članci

Najpopularniji parfemi ove godine

Perika joj sjajno pristaje: Monika Beluči kao plavuša

Reč parfem dolazi od latinskog per što znači kroz, i fumum koja označava dim.

Prvi parfemi u drevnim vremenima pravili su se tako što bi se biljke presovale i obrađivale na pari, nakon čega bi se dobijeno ulje palilo da bi osvežilo vazduh. Postoje mnoge mirišljave tečnosti koje se nazivaju parfemima, ali to je greška. Parfem može isključivo biti definisan kao ekstrakt i esencija u kojoj postoji ulje destilovano sa alkoholom.

Interesantno je naglasiti da zbog specifičnosti svačijeg tela, njegove temperature i hemijske reakcije, ne postoji parfem koji će na svakoj osobi mirisati isto.

Foto: www.youtube.com

Od čega se prave parfemi

Prvenstveno se prave od prirodnih materijala, kao što su: cveće, trave, začini, voće, drvo, smole, lišće i životinjski sekret. U to se dodaje alkohol, voda, ugalj i katran.

Pošto iz mnogih biljaka ne može da se dobije esencijalno ulje, njihov miris kreira se sintetičkim putem. Takav je slučaj, na primer, sa ljiljanom.

Derivati životinjskog porekla obično se koriste kao takozvani fiksatori. Oni pomažu da parfem lagano otpušta svoj miris i traje duže. Životinje koje bivaju korisne u ovom slučaju jesu dabar, jelen i kit.

Foto: www.soapdelinews.com

Proces pravljenja parfema

U pitanju je izuzetno delikatan i kompleksan proces, koji podrazumeva više faza.

1. faza

Pre nego što otpočne pravljenje parfema, prvo se prikupljaju potrebni sastojci sa svih strana sveta.

Foto: www.helloglow.co

2. faza

Ulje na kom je parfem zasnovan dobija se na nekoliko načina.

Destilacija je jedan od mogućih koraka, u kom se dobijeno ulje pretvara u gas, a zatim u tečnost.

Rastvaranjem cveća dobija se materijal nalik vosku. On se potapa u etil alkohol, koji uz pomoć toplote ispari, te tako ostavi intenzivniji koncentrat parfema na dnu.

Enfleurage metod je dosta interesantan, jer se cveće rasporedi na staklo premazano mašću, koja vremenom upije miris.

Natapanje je slično prethodnom postupku jer se u alkoholnom rastvoru kombinuju masti i esencijalna ulja.

Expression je nastariji metod, jer se ručno ili mehanički ulja direktno istiskuju iz cveća, voća i drugih sastojaka za parfem.

Foto: www.experimentalperfumeclub.com

3. faza

Kada su svi mirisi formirani, spremni su da se mešaju i kombinuju kako bi se dobio parfem. Za to je zadužena posebna osoba koja je stručnjak ove oblasti i žargonski se naziva nos. U pitanju je vid alhemije, jer treba selektovati idealnu kombinaciju od preko 800 sastojaka, zbog čega proces kreiranja parfema traje i po nekoliko godina.

Odnos ulja, vode i alkohola ono je što pravi razliku. Tako u klasičnim parfemima ima 40% esencijalnog ulja, u toaletnoj vodi 15%, a u kolonjskoj 10%.

Foto: www.thoughtco.com

4. faza

Pošto je parfem formiran, treba da „odleži” po nekoliko meseci, pa čak i godina. Nakon toga nos proverava da li su sve tri note adekvatno prisutne.

Gornja nota treba da ima citrusni miris.

Centralna nota treba da poseduje aromatično cveće.

Bazična nota u sebi podrazumeva mirise drveta.

Foto: www.thesprucecrafts.com

Naslovna slika: www.fragrancex.com

Povezani članci

Sindi Kraford pozajmila je haljinu od ćerke i ukrala šou

Jesenja suknja Jelene Đoković ima neočekivan detalj koji podiže dosadni kancelarijski stajling

Share Article

Follow Me Written By

Isidora Spasić

Diplomirani scenograf i kostimograf sa pločnika Milana. Slobodni umetnik i kulturni radnik na kaldrmama Beograda. Voli da joj štikle odjekuju u oba grada.

Ostali članci

Previous

Najlepše venčanice iz televizijskih serija

Next

Haljina na preklop kao odlično rešenje za vrele dane

Next
18.07.2021.

Haljina na preklop kao odlično rešenje za vrele dane

Previews
16.07.2021.

Najlepše venčanice iz televizijskih serija

Najnovije

Ne štedite na decibelima i spremite se za “potres”: Stigao je novi singl Igora Vinsa i Baneta Lalića – „Zato što volim“
CityMagazine
Najveću britansku zvezdu jedni slave, drugi pljuju, a mi na Balkanu ga poredimo sa ovdašnjom velikom turbo folk zvezdom
CityMagazine
Nikola Kojo potkačio RTS: „Ne bih da uđem u sferu politike…“
CityMagazine
Ova pesma je zamalo završila kao naš predstavnik na Evroviziji, a masna je krađa velikog hevi metal hita
CityMagazine
Meni dan miriše na Pako Raban: da li se sećate domaće pesme koja odaje poštovanje preminulom dizajneru
CityMagazine

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Stand-up
  • Predstave
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖