• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle

Može li Srbija da se prilagodi na nove klimatske uslove?

CityMagazine
26.11.2021. 3 Mins Read Eko

Mere adaptacije na klimatske promene u Srbiji moraju da prožimaju sve aspekte života ljudi, od poljoprivrede preko energetike do urbanog planiranja, ali da pre svega treba da podržavaju održivi razvoj – naglasili su učesnici onlajn tribine Može li Srbija da se prilagodi na izmenjene klimatske uslove?, održanoj 23. novembra, u organizaciji Klimatskog foruma.

„Ako uništimo vazduh, zemljište, vodu, nećemo imati čime da se prilagodimo”, istakla je dr Mirjam Vujadinović Mandić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu upozoravajući da šteta od klimatskih promena u našoj zemlji od 2000. godine iznosi 7,8 milijardi evra i da se najveća šteta pripisuje sušama. „U poslednjih 20 godina imali smo 7 jakih suša, a u dvadesetom veku smo u 50 godina imali 3 jake suše”, predočila je ona.

Pored dr Mirjam Vujadinović Mandić, svoje odgovore na pitanje: „Može li Srbija da se prilagodi na izmenjene klimatske uslove?“, dali su i dr Dragan Milošević, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, i dr Zorica Ranković-Vasić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. Tribinu je moderirao Nemanja Milović, osnivač i urednik portala klima101.rs.

Povezani članci

Kako popraviti Beograd?

Kako stanovnici Srbije mogu da smanje svoj karbonski otisak?

Dr Mirjam Vujadinović Mandić je na samom početku dala jasnu sliku o tome koliko se klima kod nas promenila. „Srbija se zagreva malo brže nego što je prosek za celu Zemljinu kuglu, u odnosu na drugu polovinu 20. veka zagrejali smo se za 1,3-1,4 stepena”, rekla je ona dodavši da se najveći porast temperature beleži u junu, julu i avgustu, i to za nešto manje od dva stepena. „U poslednjih 20 godina imali smo 10 najtoplijih ikada izmerenih godina”, otkrila je meteorološkinja.

Jedan od sektora koji su najranjiviji na klimatske promene i vremenske ekstreme u našoj zemlji jeste poljoprivreda.

„Ukupno 40,6% stanovništva kod nas bavi se nekim vidom poljoprivrede”, konstatovala je dr Zorica Ranković-Vasić i dodala da se zemljoradnici već sada suočavaju sa određenim izazovima izmenjene klime kao što su neravnomerne količine padavina, suše, raniji period sazrevanja i veća opasnost od mraza, ali i smanjen kvalitet zemljišta.

Ovo zahteva promenu u odnosu na tradicionalnu poljoprivredu. „Jako malo se sadašnji poljoprivredni proizvođači mogu osloniti na učenja naših starih, međutim u praksi to nije slučaj. U praksi se poljoprivrednici dosta oslanjaju na to kako su radili njihovi preci”, objasnila je.

Prema njenim rečima, određeni deo zemljoradnika se ipak adaptira na izmenjene klimatske uslove i to na različite načine, od montaže protivgradnih mreža preko instalacije sistema za navodnjavanje do pomeranja datuma setve i berbe i izbora otpornijih sorti.

„Urbanizacija pojačava efekat klimatskih promena. Urbana zona Novog Sada je u toku toplotnih talasa noću i do 8 stepeni toplija u odnosu na seoske i prirodne zone van grada”, rekao je dr Dragan Milošević i naglasio negativan uticaj toplotnih talasa na zdravlje ljudi.

Prema njegovoj oceni, u srpskim gradovima postoje dobri projekti u sektoru klimatski odgovornog planiranja kao što je zeleno-plavi park u Beogradu, ali to su i dalje tek fragmenti pametnog grada i još uvek zaostajemo za Ljubljanom kao dobrim regionalnim primerom. Milošević je na svetskom nivou u toj oblasti istakao Singapur, a na evropskom Helsinki, Cirih i Amsterdam.

Pomak Amsterdama, Milošević je obrazložio uključivanjem građana: „Pametni gradovi koriste podatke i vizije lokalnog stanovništva.”

Adaptacijom i prilagođavanjem moramo da se bavimo zato što ćemo u suprotnom istrpeti velike štete u svim sektorima privrede i to će uticati i na životnu sredinu i zdravlje ljudi, zaključak je tribine.

Fotografije: Unsplash

Tags:

globalno zagrevanjeklimatske promene

Povezani članci

Možda zvuči suludo, ali hodanje unazad je veoma zdravo, a evo i zašto

Zašto je Beograd na dnu Globalnog indeksa kvaliteta života i kakve to veze ima sa klimatskim promenama?

Share Article

Follow Me Written By

CityMagazine

Ostali članci

Previous

Black Friday vikend – opasno dobri popusti u ADA MALL-u od 26. do 28.11.

Next

Čarolija zajedništva u srcu Coca-Cola novogodišnje kampanje

Next
26.11.2021.

Čarolija zajedništva u srcu Coca-Cola novogodišnje kampanje

Previews
26.11.2021.

Black Friday vikend – opasno dobri popusti u ADA MALL-u od 26. do 28.11.

Najnovije

Retrospektakl i jubilej Marka Nastića
CityMagazine
Originalna nepo beba Dakota Džonson vodiće 94. dodelu Oskara: Evo zašto ona ima najbolji genetski materijal za to
Ivana Milošević
Objavljene nominacije za Zlatne maline, vode Tom Henks i filmovi „Blonde“, „Good Mourning“ i „Pinocchio“
CityMagazine
„Ova Slagalica iz dana u dan sve luđa“: Kako je jato gavrana posvađalo ljude na mrežama
CityMagazine
Šokantni horor film „Infinity Pool“, sniman u Hrvatskoj, oduševio publiku Sandens festivala
CityMagazine

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Stand-up
  • Predstave
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖