• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte

Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte

CityMagazine
27.05.2022. 5 min PRPromo

Operativni direktor priznatog evropskog studija za arhitektonski dizajn ima velika očekivanja od našeg tržišta. Razgovarali smo o mogućnostima koje ih privlače ka Srbiji, gradovima budućnosti i izazovima koje su donele prethodne godine.

Nakon zanimljivih objava u našim medijima o pozivu srpskim partnerima za uspostavljanje saradnje sa mađarskim kompanijama, direktor operacija vodećeg studija za arhitektonski dizajn i strukturni inženjering iz Mađarske i jedan od uspešnijih u Evropi proteklih godina – bimStudio – dao je intervju City Magazinu o njihovim planovima u Srbiji. Žolt Balaj (Zsolt Ballay) nam prenosi svoja velika očekivanja za rad i saradnju u Srbiji.

Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte
Žolt Balaj

Veliki broj vaših najistaknutijih projekata je izgrađen sa ciljem okupljanja ljudi – stotina i hiljada njih. Imajući u vidu sve što se desilo širom sveta u poslednjih nekoliko godina, mislite li da će ljudi i u budućnosti žudeti za više socijalizacije, provođenjem više vremena zajedno na masovnim događajima i u grupama – ili će želeti da se osame i izoluju u svojim privatnim prostorima?

Nadam se – i mogu se odvažiti da kažem na osnovu svojih ličnih iskustava – da su ljudi ponovo otvoreni za socijalizaciju. To podržava moj koncept da će podizanje zgrada poput Scene na otvorenom u Rigi (renovirane 2020. uz pomoć dizajnerskog tima bim.Grupe) sa kapacitetom od 30.000 posetilaca i scenskim prostorom za još 11.000 nastaviti da bude opravdano i važno u budućnosti. Građevina koju smo mi predali na upotrebu će biti dom brojnih kulturnih i turističkih događaja i atrakcija; ugostiće veoma popularni Festival pesme i igre Letonije u 2023, koji će publika imati priliku da prati uživo svakih 5 godina.

Želeo bih da ovde spomenemo primer iz Mađarske: ponosan sam na naše aktivnosti na dizajnu Izložbene hale HungExpo u Budimpešti i Naučnog parka u Segedinu, u kome se nalaze i restoran i učionica. Uz zgrade javne namene, sportske dvorane su takođe od izuzetnog značaja i uticaja na oblikovanje društva i održavanja zdravog načina života – što zaslužuje još veću posvećenost. Mi smo nedavno učestvovali u brojnim projektima iz oblasti sporta, i zbog toga verujem da imamo važnu ulogu u izgradnji i rekonstrukciji objekata za takmičarski i rekreativni sport. Izdvajam i našu Duna Arenu sa kapacitetom od 5.300 posetilaca. Ona će ugostiti učesnike Svetskog prvenstva u vodenim sportovima u Budimpešti tokom ovog leta – a nakon te manifestacije će biti otvorena i za profesionalne sportiste i širu javnost.

Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte

U razmatranju onoga što sledi – šta bi bila Vaša vizija gradova budućnosti? Da li će oni biti više digitalni, a manje humani? Da li je „odzvonilo” analognim rešenjima? Koja je uloga održivosti? Kako vaša grupa pristupa rešavanju tih pitanja?

Živimo bez sumnje u dobu digitalizacije svih oblasti života. Primer je procvat radnih mesta koja koriste softver baziran na klaud-tehnologiji, sa ciljem da se omogući rad na daljinu. Ta rešenja dodatno omogućavaju nastanak pametnih gradova sa pametnim parkingom i gradskim osvetljenjem, dok su industrijske ili poslovne zgrade dizajnirane sa ciljem da se optimizuju troškovi upravljanja. To su samo neki od primera mogućnosti koje nam digitalizacija svakodnevno pruža. Ovaj naširoko prepoznati koncept više ne figurira samo kao opcija, već predstavlja osnovni uslov za opstanak kompanija, bez obzira na industriju iz koje potiču – proces koji nastojimo da pratimo u potpunosti.

Naše kolege u svom poslu koriste najnoviji softver zasnovan na klaud rešenjima i metodologiju dizajna (BIM) koja im omogućava da se uz još više preciznosti, brzine i efikasnosti suoče s najsloženijim izazovima. Uz pomoć digitalizacije u mogućnosti smo da pripremimo simulaciju celog procesa rada na ostvarenju projekata, time eliminišući probleme u planiranju aktivnosti na samom gradilištu – a da pritom možemo da sačuvamo modele uslova u kojima se u stvarnosti radi, posle svakog narednog obilaska građevine. U oblasti održivosti, korišćenje „čiste” energije umesto njenih tradicionalnih vidova pruža viši nivo zaštite okoline – što naši klijenti izuzetno cene, ali je svest koja je prisutna u zemljama severne Evrope i dalje na neuporedivo višem nivou u odnosu na naš region.

Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte

Spisak vaših referenci iz svih delova Evrope je istinski impresivan. Dali ste svoj važan doprinos u nekim od najinovativnijih projekata u više glavnih gradova Evrope. Šta je ono što biste voleli da vaš tim ostvari u Srbiji?

Po određenim istraživanjima* godišnji obrt u građevinskoj industriji Srbije (ako se uzmu u obzir razne vrste gradnje) će porasti sa 1,7 milijarde evra u 2019 na 2,1 milijarde evra do 2023. – i ove indikacije predstavljaju značajan potencijal kada je naša kompanija u pitanju. Očekujemo da će – u oblasti industrijske gradnje – brojni magacinski kapaciteti i logistički centri biti izgrađeni u vašoj zemlji u bliskoj budućnosti – dok će u oblasti komercijalne gradnje biti realizovani brojni veliki projekti u glavnom gradu i okolini – poput Beogradske kule, Skyline Belgrade i Beograda na vodi. Srbija nudi brojne povoljnosti za međunarodne kompanije kada se radi o lokaciji za servisni centar; preko 100.000 m2 kancelarijskog prostora će biti isporučeno tokom narednih godina.

Valjalo bi napomenuti da je nedavno otpočeo rad na dizajnu i izgradnji nekoliko velikih sportskih objekata kao što je Nacionalni stadion – što takođe pruža mogućnost za razvoj ovog pod-segmenta. To su činjenice koje opravdavaju naše verovanje da ima smisla ponuditi saradnju kompanijama iz zemlje našeg južnog suseda i potražiti partnere u specijalizovanim oblastima poput izgradnje nosećih i krovnih struktura. U pogledu ostvarene međunarodne saradnje, već duže vreme radimo sa renomiranim studijima za dizajn kao što su Buro Happold ili Chapman Taylor iz Ujedinjenog kraljevstva.

*Republički biro za statistiku Srbije, EUROSTAT, EY istraživanje

Srbija je spremna za najveće arhitektonske projekte

Koje su prednosti na koje se vaš sinergetski pristup oslanja? Sa preko 100 stručnjaka zaposlenih u vašoj grupaciji, da li je teško doći do ponekad neophodnih kompromisa? Da li vaš uspeh više dugujete održavanju unutrašnje harmonije ili mogućnosti da prevazilazite granice – i koji su osnovni postulati vašeg poslovanja kojih se beskompromisno držite?

Ponosni smo na naše brojne kolege – koje su posvetile 30 godina svoje stručnosti i vernosti našoj firmi. Stalno nastojimo da pronađemo i uključimo nove ljude u naše operacije, i izuzetno nam je važna dobrobit naših zaposlenih – pružajući im povoljne uslove i alate za rad, i negujući prisne ljudske odnose i podsticaje za budući koncept razvoja.

Koordinirati 100 ljudi svakako predstavlja veliki izazov, pogotovo ako su okolnosti takve da paralelno radimo na preko 50 projekata. Da bismo ovo ostvarili, potrebno je stvoriti vrhunski organizovane sisteme, stabilnu organizacijsku strukturu i redovnu saradnju sa partnerima. Nikada nećemo dovesti sebe u situaciju da biramo između interne harmonije i otvaranja novih perspektiva. Po meni je najsmislenije uskladiti oba procesa sa zahtevima datog klijenta. Posmatrati radni proces očima klijenta je mehanika koja je dragocena za ostvarenje konačnog uspeha. Ukratko – nastojimo da stalno istražujemo koja bi bila najefikasnija i optimalna rešenja – čak i kada nas to odvede u potpuno nepoznatom pravcu.

Fotografije: bimGroup promo

Oznake:

arhitektonska zdanjasrbija

Podeli

Zaprati Autor

CityMagazine

Ostali članci

Naučite da prihvatite poraz sledeći kineski princip
Prethodni

Naučite da prihvatite poraz sledeći kineski princip

Zbog klimatskih promena ljudi spavaju sve kraće
Sledeći

Zbog klimatskih promena ljudi spavaju sve kraće

Sledeći
Zbog klimatskih promena ljudi spavaju sve kraće
27.05.2022.

Zbog klimatskih promena ljudi spavaju sve kraće

Prethodni
27.05.2022.

Naučite da prihvatite poraz sledeći kineski princip

Naučite da prihvatite poraz sledeći kineski princip

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    minecraft film
    „Minecraft Film” stiže na striming 20. juna
    CityMagazine
    turnstile
    DA SE P(L)OČASTIMO: Može i za đuskanje, može i za batine – Turnstile summer počinje
    Miloš Dašić
    bend
    Ovako izgleda kad neko peva direktno iz slomljenog srca: Ljudi na mrežama nazivaju nastup ovog benda “najtužnijim ikada”
    CityMagazine
    28 godina kasnije
    “28 godina kasnije” konačno stiže u domaće bioskope
    CityMagazine
    Indira Paganotto
    Indira Paganotto je izbacila novi hit u saradnji sa legendom elektronske muzike
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖