Tajna koja se krije iza „gomile kamenja“ u Pionirskom parku: Videli ste je, ali da li znate šta predstavlja
U današnjem Pionirskom parku, preko puta Narodne skupštine u Beogradu, decenijama stoji usamljeni i naizgled urušeni spomenik. Samo upućeniji znaju da ovo nije tek obična gomila kamenja.
Spomenik “Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu” jedan je od najmisterioznijih spomen obeležja Beograda. Prvo i osnovno jer – niko ne zna kada je postavljen, kao ni da li je autentičan, piše istorijskizabavnik.rs.
Po priči, osmatračnica je u Beograd stigla 1918. u vreme kada je i srpska vojska pobedonosno umarširala u prestonicu. Ipak, zvaničnih zapisa o tome danas nema, a osmatračnica se ne vidi ni na jednoj predratnoj fotografiji starog Beograda što samo dodatno doprinosi misteriji.
Deo odgovora možda se krije u činjenici da je pre Drugog svetskog rata Pionirski park bio deo dvorskog kompleksa i kao takav zatvoren za javnost.
Ograda koja je okruživala vrt uklonjena je tek nakon Drugog svetskog rata, pa je samim tim, ako i kada je osmatračnica bila tu postavljena, nju nije bilo moguće fotografisati.
O ovoj “gomili kamenja” i danas kruže različite priče. Po jednima, ono je postavljeno još za vreme kralja Milana Obrenovića i simbolizuje pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Po drugima, u pitanju jeste osmatračnica sa Kajmakčalana, ali je ona tu postavljena tek u međuratnom periodu, na desetogodišnjicu pobede u Prvom svetskom ratu, a po naređenju kralja Aleksandra Karađorđevića koji je i sam uzeo učešća u proboju Solunskog fronta.
Kako bilo, javnost se za ovo obeležje aktivno zainteresovala tek tokom osamdesetih godina prošlog veka od kada se mogu naći i novinski članci o njemu. Verovatno podstaknut time, i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture je tih godina obavio istraživanje koje je potvrdilo da deo kamenja zaista potiče sa Kajmakčalana, piše istorijskizabavnik.rs.
Nakon toga, osmatračnica je zaštićena i proglašena za spomenik kulture 1988. godine. Ispred spomenika danas se nalaze imena svih generala srpske i francuske vojske zaslužnih za veliku pobedu u Prvom svetskom ratu. U novije vreme, postavljen je i jarbol sa srpskom zastavom.
Bitka na Kajmakčalanu bila je prvi korak ka velikom povratku srpske vojske. Nakon nje, saveznici su dobili dokaz da na Srbiju još uvek mogu da računaju. Neprijatelji su shvatili da Solunski front nije tek sporedno ratište i da će se upravo na njemu odlučivati sudbina Prvog svetskog rata. Svet je video da se Srbi vraćaju kući!
Zato, kada danas prođete pored ovog mesta u Pionirskom parku, zastanite na trenutak. Bio ovo original ili samo replika istorijske osmatračnice, ipak je dobro pogledajte – ona je nemi podsetnik na cenu koja je plaćena za slobodu srpskog naroda.
Kako danas izgleda Pionirski park?
Današnji Pionirski park, a nekadašnja Dvorska bašta, čini zaštićenu okolinu nepokretnih kulturnih dobara: zgrade Starog dvora – danas zgrada Skupštine grada Beograd i Novog dvora – danas sedište predsednika Republike Srbije.
Pionirski park je jedan od centralnih beogradskih parkova, smešten između Bulevara kralja Aleksandra i Ulica kralja Milana, kneza Miloša i Dragoslava Jovanovića, koji se prostire na površini od 3ha 60a 13m².
U novijoj istoriji, u okviru parka izgrađena je podzemna garaža na tri nivoa, koja je otpočela sa radom 1. aprila 2005. godine.
U martu ove godine, kao odgovor na studentske proteste i blokade, grupa studenata poznatija kao Studenti 2.0 ili „Studenti koji žele da uče“, gradi kamp u Pionirskom parku, koji biva ograđen metalnim ogradama, bodljikavom žicom, a potom i traktorima.
Ćacilend.