• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle

Najlepše ilustracije poznatih paleoumetnika

Ljubisav Panić
23.04.2020. 3 Mins Read Životinje

„Upoznajte iguanodona, pravog Čiča Glišu među izumrlim džinovima“ – to je prvi utisak koji se javlja pri pogledu na najstariji crtež skeleta dinosaurusa za koji znamo. Biljojed dug oko devet metara i težak oko četiri tone na njemu izgleda kao da se smeši. Njušku mu ukrašava rog, za koji će se kasnije ispostaviti da je bodlja na nozi. Oblik glave, položaj tela i rep su takođe pogrešno predstavljeni. Pitanje je, naravno, ko se tako surovo poigrao i zašto?  

Autor crteža je britanski lekar Gideon Mantel, ali bio bi veliki greh predstaviti ga kao šarlatana. Kad je 1834. godine potpisao svoje viđenje iguanodona, dinosaurusi su bili potpuna nepoznanica. Nisu bili čak ni imenovani. Mantel je bio pionir na polju istraživanja i dao je sve od sebe da dođe do mnogih odgovora. Uprkos veoma oskudnom materijalu, ponudio je neka od zadivljujuće tačnih uverenja, a toliko je bio opčinjen potragom za fosilima da ga je supruga napustila.

Prvi crtež skeleta dinosaurusa – Gideon Mantel nije imao puno kostiju iguanodona na raspolaganju (izvor nhmimages.com)

Navedeni primer pokazuje da kosti izumrlih životinja nikada nisu uspevale u potpunosti da zadovolje našu znatiželju. Potreba da se na njih dodaju obrisi koji će nekadašnje živo biće predstaviti u punom sjaju dovela je do udruživanja nauke sa talentovanim skulptorima i slikarima. Odnosno, nastala je paleoumetnost – jedino sredstvo koje, pored filma, izumrle životinje vraća u život.

Povezani članci

Kako popraviti Beograd?

Slovenija je savršena destinacija za jesenje putovanje: Ovo su lokacije i preporuke koje ne smete da propustite

Novi fosili i savremene metode proučavanja upoznali su nas sa vrstama o kakvim se u Mantelovo vreme moglo samo maštati, tako da umetnici imaju pune ruke posla. Predrasude o dinosaurusima, poput onih da su bili trome i glupe životinje, odavno su nestale. Štaviše, mnogi od njih bili su brzi, inteligentni, toplokrvni i prekriveni perjem. Kad je pad meteora pre oko 66 miliona godina zbrisao većinu gmizavaca sa planete, sisari su vremenom postali jednako neobični.

Raul Martin često dobija zadatak da predstavi deliće živog sveta iz prošlosti. Kao jedan od najpoznatijih paleoumetnika, do sada je ilustrovao članke u časopisima Science, Scientific American i National Geographic. Njegovi radovi krase mnoge muzeje, a gotovo da nema monografije o paleoumetnosti u kojoj nije predstavljen. Sličnu popularnost stekli su Andrej Atučin, Mauricio Anton, Džulijus Čitoni, David Bonadona, Džon Gurče i mnogi drugi.

Zahvaljujući naučnim otkrićima sada znamo da iguanodon nimalo nije ličio na iguanodona sa crteža Gideona Mantela (ilustracija Džulijus Čitoni, Prirodnjački muzej Univerziteta u Oksfordu)

„Znanje iz biologije pomaže mi pri radu pošto poznajem životinje, njihovu anatomiju, ponašanje, evoluciju i ekologiju“, izjavio je Atučin kada je upitan šta je neophodno da bi nastala dobra paleoumetnička dela. Ruski stvaralac je, na neki način, nabrojao i ograničenja. Ukoliko se izumrle životinje ne predstavljaju u skladu sa naučnim otkrićima, rad izlazi iz okvira pleoumetnosti i prelazi u fikciju. Najveštijim ilustratorima to nimalo ne smeta. Oni uspevaju da naslikaju dramatične prikaze bez sukoba sa naukom i predstave nam prošlost koju, u suprotnom, nikad ne bismo doživeli na takav način. Pogledajte neke od njihovih radova u foto-galeriji koja sledi.

Naslovna fotografija – dugo se spekulisalo da li je životni stil spinosaurusa bio vezan za vodu, ali nova otkrića potvrdila su pretpostavke (ilustracija David Bonadona, izvor nationalgeographic.org)

Tags:

dinosaurusiilustracijepaleoumetnost

Povezani članci

Pričali smo sa vlasnikom najlepše okićene kuće u Beogradu i saznali gde se kriju ukrasi koje niko nema

Nova godina u Budvi. Zašto je najbolja?

Share Article

Follow Me Written By

Ljubisav Panić

Obožava film i nauku. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu. Novinarstvom se bavi više od deset godina. Pisao je članke, filmske kritike i kritike naučnopopularne literature za Lice ulice, Yellow Cab, Popboks, Dobre vesti...

Ostali članci

Previous

Najbolje ideje za „dejt“ kod kuće

Next

Treće doba u zarobljeništvu korone

Next
23.04.2020.

Treće doba u zarobljeništvu korone

Previews
23.04.2020.

Najbolje ideje za „dejt“ kod kuće

Najnovije

Sergej Trifunović
Sergej Trifunović oduzeo telefon muškarcu iz publike na izvođenju predstave u Hrvatskoj
CityMagazine
„Trepni ako si otet“: jedan od favorita za odlazak na Evroviziju iznenadio svoje fanove lošim nastupom
CityMagazine
Branka Veselinović će biti sahranjena u Aleji zaslužnih građana
CityMagazine
Alesso, Dimitri Vegas & Like Mike i Sofi Tukker predvode pojačanje Glavne bine EXIT Festivala!
CityMagazine
Vensan Kasel i Eva Grin su zvezde nove serije o teroristima
Filip Milosavljević

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Stand-up
  • Predstave
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Humanitarni događaj
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖