• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle

Kratka istorija kreveta

Isidora Spasić
10.04.2021. 3 Mins Read Dom i dizajn

Zamislite da umesto na udoban jastuk glavu polažete na kamen! Zvuči neverovatno, ali nekada davno to je bila realnost. Krevet se dosta promenio tokom vekova, a u nastavku ćete videti i kako.

Najstariji krevet na svetu

Po istraživanju National Geographic-a najstariji krevet otkriven je u Južnoj Africi, i star je neverovatnih 7.000 godina. Napravljen je od materijala koji se sastoji od slojeva presovanih biljaka. One su formirale madrac, dovoljno veliki da se cela porodica na njemu opruži.

Povezani članci

Gala revija srpskih modnih brendova

Izložba modnih fotografija Aleksandra Kujučeva, Nebojše Babića i Miše Obradovića

Foto: www.ibtimes.sg

Krevet u starom Egiptu

U Starom Egiptu nastao je krevet izdignut od zemlje. To je pomoglo da onaj ko spava ne bude izložen hladnoći i ujedno izbegne bube i gmizavce koji bi mogli da se uvuku u krevet. Konstrukcija kreveta bila je od drveta, a dušek od vune. Ljudi iz viših klasa imali su krevete ukrašene zlatom, slonovačom i draguljima.

Foto: www.maesweb.org.uk

Krevet u antičkom Rimu

Bogati građani spavali su na uzdignutim krevetima od metala, sa madracem napunjenim perjem ili slamom. Ovaj madrac držala je konstrukcija od metala i vune. Siromašniji građani imali su slične krevete, ali od drveta. Najsiromašniji ljudi spavali su samo na madracu, prekriveni vunenim ćebetom.

Foto: www.pinterest.co.uk

Krevet u srednjem veku

Izgled kreveta je u srednjem veku govorio dosta o položaju osobe u društvu. Bogati su iskazivali svoj status glomaznim krevetima sa urezanim ornamentima i delovima optočenim zlatom. Kreveti su bili toliko izdignuti da je bila potrebna stoličica kako bi se neko popeo. Tada je nastao i gornji ram na četiri stuba, između kojih je bila razapeta teška zavesa. Siromašni su spavali na vreći napunjenoj slamom koja je stajala na podu ili na jednostavnoj platformi.

Foto: www.en.wikipedia.org

Krevet u vreme renesanse

Siromašniji ljudi nastavili su da spavaju na slamaricama, dok je srednja klasa sada krevet prebacila u posebnu sobu na odvojenom spratu. Kreveti su mogli da se izvuku i imali su drveni sanduk za držanje stvari. Bogati su uživali u skupoj posteljini, oslikanim i ukrašenim krevetima, gde su čak primali goste u posetu.

Foto: www.decoist.com

Krevet u XVIII veku

Vremenom je stil kreveta postao jednostavniji. Osnova je i dalje bila od drveta, ali je ram postao metalni. Dušeci su umesto slame punjeni pamukom, a njihova potpora sastojala se od vunenih traka i kanapa. Spavaća soba postala je mirno mesto, gde se više nisu primali gosti u posetu.

Foto: www.twonerdyhistorygirls.blogspot.com

Krevet u XIX veku

Tokom ovog perioda krevet je postao sličan onome koji se i danas koristi. Teške zavese su nestale, a i veličina se smanjila. Veliki napredak ogledao se u tome što je sada žičana potpora držala dušek, mada je to dovodilo do škripavog zvuka. Žene su se takođe porađale u svojim krevetima.

Foto: www.pinterest.com

Krevet u XX veku

Sa napretkom tehnologije pojavili su se vodeni kreveti i oni na rasklapanje. Što se tiče dušeka, na scenu su stupili oni pravljeni od debljih sunđera i memorijske pene. Interesantno je da su tokom pedesetih godina parovi spavali u istoj sobi, ali u odvojenim krevetima.

Foto: www.clickamericana.com

Krevet u XXI veku

Danas postoji bezbroj opcija kada je dizajn kreveta u pitanju. Veličine, materijali i stilovi toliko variraju, da je teško definisati samo jedan konkretan pravac. Civilizacija je uznapredovala od prvobitnih prostirki na podu, do komfornog kreveta koji svi mogu da priušte.

Foto: www.pinterest.at

Naslovna slika: www.made.com

Povezani članci

Zašto smo u 2022. najviše nosili bež?

Otvoren prvi IKEA Studio za planiranje u Srbiji

Share Article

Follow Me Written By

Isidora Spasić

Diplomirani scenograf i kostimograf sa pločnika Milana. Slobodni umetnik i kulturni radnik na kaldrmama Beograda. Voli da joj štikle odjekuju u oba grada.

Ostali članci

Previous

Logo za Zimske olimpijske igre po prvi put je izabran glasanjem

Next

Giorgio Armani predstavlja novi miris – Sì EAU DE PARFUM INTENSE

Next
11.04.2021.

Giorgio Armani predstavlja novi miris – Sì EAU DE PARFUM INTENSE

Previews
09.04.2021.

Logo za Zimske olimpijske igre po prvi put je izabran glasanjem

Najnovije

Predstava „Mrzim pozorišteˮ premijerno na Dorćol Platz-u
CityMagazine
Keni Nije Mrtav za City: Muzika vas pokreće da dotaknete nedodirljivo
Miloš Dašić
Poslastica za nostalgičare ili jeftina zabava – vraćaju se originalni „Moćni rendžeri“ u Netfliksovom specijalu
Filip Milosavljević
Predstavljanje knjige „Povratak u Neobuzdaniju i druge priče za slatku noć“
Promo
Otvoren konkurs za program za Kreativne lidere
CityMagazine

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Tribine
  • Stand-up
  • Sajmovi
  • Predstave
  • Pozorište
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Humanitarni događaj
  • Festivali
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖