Brižit Bardo: Ikona apsolutne slobode
Brižit Bardo, koja nas je napustila u 91. godini, dugo godina bila je simbol glamura, neodoljive privlačnosti i revolucionarnog duha u filmskoj industriji. Njena pojava na filmu, muzičkoj sceni i u javnom životu ostavila je neizbrisiv trag, oblikujući sliku žene moderne, slobodne i moćne.
Od detinjstva do mladalačkog šarma
Brižit An Mari Bardo rođena je u Parizu 28. septembra 1934. godine. Sa sestrom Mari-Žan, odrastala je u luksuznom stanu u najprestižnijem delu grada, pod strogim nadzorom svojih katoličkih i bogatih roditelja. Njihov odgoj zahtevao je visoke standarde, a devojčice su čak kažnjavane ako bi slučajno polomile omiljenu vazu svojih roditelja.
U mladosti, Brižit je pokazala izuzetan talenat za balet. Njena učiteljica u Pariskoj konzervatoriji opisivala ju je kao izuzetnu učenicu, a Brižit je osvajala i brojne nagrade. Već sa sedam godina upisala je časove baleta i provodila sate vežbajući kod kuće, uz gramofonske ploče, dok je Pariz bio pod nemačkom okupacijom.
Preko naslovnica do filmskog platna
Brižit je još u tinejdžerskim godinama pokazala neodoljivu harizmu. Porodični prijatelj nagovorio ju je da pozira za naslovnicu Elle, vodećeg francuskog ženskog magazina. Njene fotografije izazvale su senzaciju – plava kosa raspuštena preko ramena, vitko telo balerine, mladalački stil „jeune fille“ – i tako je sa 16 godina postala najpoznatija naslovnica Pariza.
Režiser Mark Alegre primetio ju je preko tih fotografija i poslao svog asistenta Rodžera Vadima da je pronađe. Brižit se odmah zaljubila u mladog režisera, koga je opisivala kao „divljeg vuka“ – neko ko ju je plašio, privlačio i potpuno hipnotisao. Njihova intenzivna veza, uz porodicni pritisak i pokušaj samoubistva sa Brižitine strane, završila je brakom kada je napunila 18 godina.

Zvezda koja je pomerala granice
Vadim je oblikovao Brižit u filmsku zvezdu kakvom je verovao da može da postane. Njena prava senzacija došla je 1956. godine sa Vadimovim filmom I Bog je stvorio ženu. Dok je Francuska bila navikla na Doris Dej, Brižit je bila eksplozija mladalačke slobode i seksualne energije. Njena junakinja je sledila sopstvene impulse, plesala bosa, u transu, sa raspuštenom kosom i sjajnom kožom.
Reakcija publike bila je burna: francuski filozofi poput Simone de Bovoar proglasili su je ikonom „apsolutne slobode“, dok su američki mediji osuđivali nemoralnost filma, zabranjujući ga u nekim državama. Brižit je postala neodvojiva od svog lika – divlja, neukrotiva i senzualna, oličenje modernog feminizma i provokacije.

Privatni život i turbulencije
Posle Vadima, Brižit je imala brojne ljubavi i tri braka. U braku sa glumcem Žakom Šarijeom rodila je sina Nikolu, ali je trudnoću doživela sa velikim otporom, a kasnije je došlo i do tužbi zbog autobiografije u kojoj je izjavila da bi radije „rodila malog psa“.
Ipak, Brižit je u tom periodu postala najplaćenija glumica u Francuskoj, popularizovala bikini i frizuru „beehive“, i privukla pažnju najcenjenijih evropskih režisera, među kojima je bio Žan-Lik Godar, u njegovom filmu Le Mépris (Prezir).
Muzički eksperiment i javna pažnja
Brižit je snimila desetine pesama, među kojima i duet sa Serđom Gainsburom Je t’aime… Moi Non Plus, iako je molila da se ne objavljuje. Njena verzija ostala je skrivena 20 godina, dok je re-izvedba sa Džen Birkin postala hit širom Evrope.

Posvećenost životinjama
Brižit je odlučila da napusti reflektore i posveti se zaštiti životinja. Osnovala je Fondaciju Brižit Baardo, prikupljajući sredstva aukcijom nakita i filmskih uspomena. Borila se protiv ubijanja foka, kritikovala konzumaciju konjetine, postala vegetarijanka i finansirala sterilizaciju napuštenih pasa. „Svoju lepotu i mladost sam dala muškarcima. Sada ću svoju mudrost i iskustvo dati životinjama“, govorila je.

Kontroverze i politički stavovi
Brižit je kasnije izazivala kontroverze zbog svojih političkih stavova i izjava koje su se ticale rase i religije, zbog čega je često bila na sudu. Ipak, njena fascinacija medija nije jenjavala – postala je simbol moderne, slobodne žene, a u 1960-im je izabrana za lice Marianne, emblema francuske slobode.
Nasleđe ikone
Brižit Baardo – ili B.B., kako su je zvali u Francuskoj – zauvek ostaje ikona glamura, slobode i borbe za ono u šta veruje. Njena lepota, energija i neposrednost oblikovali su film, muziku i javni život, a njena posvećenost životinjama učinila je svet boljim mestom.

Trenutno nema komentara! Budite prvi