Ove figurice zaludele su svet toliko da su opteretile servere kompanije OpenAi
Ako imate bar jednu društvenu mrežu, verovatno ste primetili realistične figurice koje su sve prisutnije u poslednjih godinu dana.
U pitanju je Barbie Box Challenge, u okviru koga su korisnici interneta kreirali figurice po sopstvenoj slici uz pomoć veštačke inteligencije.
Najnovije ažuriranje za ChatGPT-4o vam omogućava da kreirate realistične slike, logotipe i dijagrame na osnovu jednostavnih komandi reči, pri čemu ChatGPT može da obradi do 20 različitih objekata u jednoj slici.
On transformiše fotografije ili „mimove“ u različite stilove, čineći da izgledaju kao da potiču iz serijala „Simpsonovi“, „Rik i Morti“ ili „Saut Park“, piše Sky News.
Korisnici su ubrzo otkrili da im ažuriranje takođe omogućava da kreiraju lutku po sopstvenoj slici, koju veštačka inteligencija crta u ambalaži u kojoj se prodaju Barbike.
Kako nastaju figurice
Step: 1 Go to https://t.co/j9pcFqqoQ0 and upload your image
— Eduardo Macouzet (@eduardomacouzet) April 10, 2025
Step: 2 Enter this prompt: "Draw an action figure toy (barbie doll) of the person in this photo. The figure should be full figure and displayed in it original blister pack packaging. On top of the box is the name of… pic.twitter.com/WPnMw4u9CW
Da bi kreirali figurice, korisnici moraju zamoliti ChatGPT da „napravi sliku u stilu akcione figure“. Takođe moraju napisati koje dodatke žele i šta treba da piše na ambalaži. Tako je nastao „Barbie Bok Challenge“ i internet je poludeo.
Sem Altman, tehnološki mogul i izvršni direktor OpenAI, kompanije koja je postavila ChatGPT na noge, čak je morao da zamoli ljude da „ohlade“.
Prema kompaniji za istraživanje tržišta Similarveb, broj korisnika ChatGPT-a premašio je 150 miliona po prvi put ove godine nakon lansiranja najnovijeg tehnološkog generatora slika.
Broj aktivnih korisnika, prihod od pretplate na plaćenu verziju ChatGPT-a i preuzimanja aplikacija takođe su dostigli rekordne brojke nakon uvođenja GPT-4o.
Upozorenje korisnicima
Uprkos uspehu, Altman upozorava da je velika potražnja za kreiranjem slika izvršila ogroman pritisak na grafičke procesore OpenAI, koji se bore da se izbore sa ogromnim brojem zahteva za obradu slika.
„Zaista je zabavno videti kako izgledaju ljudi koje ChatGPT stvara. Ali naši GPU-ovi se tope“, rekao je Altman 27. marta. Tri dana kasnije, uputio je novi apel korisnicima. „Našem timu je potreban san.“
can yall please chill on generating images this is insane our team needs sleep
— Sam Altman (@sama) March 30, 2025
Od 1. aprila, kompanija je i dalje imala probleme, upozoravajući korisnike da očekuju spore performanse usluge i kašnjenja u novim OpenAI izdanjima.
Altman je 10. aprila rekao: „Tokom prošlog meseca, korišćenje OpenAI usluga je poludelo“, predviđajući da će se brzina usluga poboljšati.
Moćni modeli veštačke inteligencije zahtevaju sve više električne energije za rad. Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) navodi da je obuka ili postavljanje verzije ChatGPT-4o modela trajalo 14 nedelja i da je trošilo približno 42 gigavat sata električne energije.
Prvo Gibli, pa onda Barbika
Pre nego što je izazov pretvaranje ljudi u figurice zahvatio internet, veštačka inteligencija je bila pod velikim pritiskom slikama u stilu legendarnog japanskog studija za animaciju Ghibli, poznatog po filmovima Magično putovanje, Moj komšija Totoro i Haulov pokretni zamak.
Sve, od slika profila do viralnih internet trenutaka, podvrgnuto je onome što je poznato kao „ghiblifikacija“. Među kreacijama su i svađa Donalda Trampa i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu i ubistvo američkog predsednika Džona Kenedija.
Široka upotreba slika u stilu Studija Ghibli pokrenula je niz pitanja o potencijalnom kršenju autorskih prava. Suosnivač studija Hajao Mijazaki jedan je od najuspešnijih svetskih autora animiranih filmova.
Firefighter Barbie by ChatGPT🤣#Station19 #SaveStation19 #MarinSpinOff pic.twitter.com/Jz0ZGStIxh
— Tōru B #SaveStation19 (@touru_b) April 9, 2025
Iako japanska kompanija nije komentarisala od lansiranja novog alata za generisanje slika ChatGTP-4o, Mijazaki je još 2016. rekao da je „apsolutno užasnut“ veštačkom inteligencijom. Tada je rekao: „Nikada ne bih želeo da ugradim ovu tehnologiju u svoj rad“.
Umetnica Karla Ortiz, koja je odrasla gledajući Mijazakijeve filmove i koja trenutno tuži druge generatore AI slika zbog kršenja autorskih prava, nazvala je novi trend „još jednim jasnim primerom kako kompanije poput OpenAI ne mare za rad umetnika i njihovu egzistenciju“.
„Ovo koristi brend Ghibli, njihovo ime, njihov rad, njihovu reputaciju za promociju OpenAI proizvoda“, veruje on. „Ovo je uvreda. Ovo je eksploatacija.“
Još uvek je nejasno da li je Studio Ghibli izdao licencu OpenAI za korišćenje njihovih dela, i da li je licenca uopšte bila neophodna.
Džoš Vajgensberg, partner advokatske firme Prajor Kešman, objašnjava da je pitanje autorskih prava komplikovano.
„Postoji opšti princip da stil nije zaštićen autorskim pravima. Ali ponekad ljudi koji imaju na umu stil zapravo imaju na umu specifičnije, prepoznatljivije, različite elemente umetničkog dela“, objasnio je on.
Izvor: N1.si
Nema komentara! Budite prvi.