Mala količina ove namirnice dnevno smiriće vam um
Hrana koju jedemo igra važnu ulogu u funkcionisanju našeg mozga i izbor namirnica može da bude dobra osnova u brizi…
Optimizam se smatra vrlinom u modernom društvu. Postoje mnoga istraživanja koja su pronašla vezu između optimizma i fizičkog i mentalnog zdravlja, sreće u ljubavi, profesionalnog uspeha i dugovečnosti. Od malih nogu su nas učili da treba da očekujemo da će stvari biti bolje u budućnosti, a na naš pesimizam u određenim situacijama se nikada nije gledalo blagonaklono.
Da li je baš sve tako jednostavno? Psiholog Džuli Norem smatra da nije i ona tvrdi da je određena doza pesimizma čak i dobra za suočavanje sa nepremostivim problemima koje ćemo pre ili kasnije imati. U svom autorskom tekstu za sajt Psychology Today ona je nabrojala neke od najčešćih zabluda o optimizmu i pesimizmu. Više o njenim zapažanjima o ovoj temi možete saznati u redovima koji slede…
Zabluda #1: Ljudi su optimisti ili pesimisti
Nije tačno da je neko uvek samo optimista ili pesimista povodom svih stvari. Vrlo često se dešava da neko, na primer, polaže velike nade u svoj poslovni uspeh, dok s druge strane ima mala očekivanja u vezi sa svojim ljubavnim životom. Sve zavisi od temperamenta date osobe i okolnosti u kojima se nalazi.
Zabluda #2: Optimizam je urođen
Mada je ova opservacija donekle tačna, jer geni umnogome određuju našu psihologiju, ljudi ipak imaju slobodnu volju i mogu iz iskustva da nauče kako da formiraju adekvatna očekivanja o budućnosti, a da ne odu ni u jedan ekstrem.
Zabluda #3: Uvek je bolje biti optimista nego pesimista
Kao što smo već napomenuli u uvodu, zdrava doza pesimizma i te kako može biti korisna u našem životu, a posebno kada se suočavamo sa velikom neizvesnošću. Važno je psihološki se pripremiti za najgori scenario neke situacije, kako bi u slučaju da se on desi izbegli fazu šoka i razočaranja i odmah se uhvatili u koštac sa svim gorućim problemima.
Zabluda #4: Pesimizam nas sprečava da budemo srećni
Biti pesimista u nekim okolnostima je savršeno razuman stav i on nije nužno toliko štetan po naše blagostanje kako se možda čini. Naravno, treba razlikovati odbrambeni pesimizam i fatalistički pesimizam. Ovaj prvi nas čuva od zabluda, verovanja u čuda i prevelikih očekivanja. Fatalistički pesimizam, s druge strane, ne ostavlja nimalo mesta za nadu i gotovo nužno dovodi do depresije ili je njen simptom.
Izvor: Psychology Today
Hrana koju jedemo igra važnu ulogu u funkcionisanju našeg mozga i izbor namirnica može da bude dobra osnova u brizi…
Ima začina koji povoljno deluju na masnoće, tako što ih suzbijaju sa određenih delova tela. Mi ćemo vam danas predstaviti…
Maj i jun vreme su za sočne, zrele jagode. No, pored ukusa, ove bobice su dragocene i u nutritivnom pogledu,…
Zrelost ne zavisi od starosti. Većina ljudi pre ili kasnije sazri. Postavlja se pitanje, šta jednog muškarca čini zrelim? Ponudićemo…
Kvalitetna ishrana sinonim je za dobro zdravlje, a još više ukoliko se pritom bavimo fizičkom aktivnošću. Zdrave namirnice ključne su…
Svaka majka sanja o tome da u svoje dete uloži maksimum i odgaji srećnu i skladnu osobu, no ponekad takve…
Ako uzalud tražite ljubav, velika je verovatnoća da nesvesno pravite sledeće greške koje vas sve više udaljavaju od ovog cilja.…
Povećanje temperature izazvano klimatskim promenama smanjuje vreme spavanja ljudi širom sveta, a problem će se znatno pogoršati do kraja veka…
Ne pronaći sebe, ne znati svoju sudbinu, ne susresti svoju ljubav – ovi strahovi su na Internetu podrugljivo definisati kao…
Od početka 2020. godine fokus svih nas je na pandemiji virusa korona. Međutim, u međuvremenu smo zaboravili i prestali da…
Odavno je dokazano da odabir hrane utiče na raspoloženje, te da je uloga hrane u očuvanju snažnog mentalnog zdravlja –…
Krizu srednjih godina možete lako pomešati sa sezonskim bluzom ili dosadom. Posao, hobiji, krug prijatelja, pa čak i porodica čine…