Kako jezici nastaju i menjaju se?
Danas se na svetu govori između 3000 i 8000 jezika, zavisno od toga koga pitate. Vrlo je teško definisati šta tačno čini jedan jezik, koji od njih su iz iste „porodice“ i kako su nastali. A tek kada bismo započeli priču od prvog ili prvih jezika, tu ništa nije dokazano.
Lingvisti se ko zna otkad bave izučavanjem porekla jezika na globalnom nivou, a i na lokalnom. Kada je u pitanju jedan jezik ili grupa jezika, lakše je pronaći iz čega su oni potekli i kako je došlo do korišćenja nekih reči. To nas sve vraća u plemensko vreme i zajednice koje su imale isti jezik iz očigledne blizine i sličnog života. Međutim, svaka dalja podela može da bude problematična.
Problemi nastaju iz toga što se mnogi ne slažu oko razlike između dijalekta i jezika, pa zato i ne postoji preciznija procena broja jezika na svetu. U videu koji je nastao na TED platformi možete pronaći neke od tih problema sa klasifikacijom, kao i pretpostavke o nastaku jezika uopšte, među kojima se ističe priča o Vavilonskoj kuli. Tekst je došao iz predavanja Aleksa Gendlera, a za sjajnu animaciju zaslužan je Igor Ćorić.
Iako je video kratak, veoma je poučan jer se dotiče i priče o geografskom poreklu i političkih situacija koje utiču na podelu jezika. Za ljude sa naših prostora posebno će biti zanimljiv kratak osvrt na situaciju na Balkanu, ali tu je još puno korisnih informacija. Možda ćete i malo drugačije gledati na neke strane jezike nakon ovoga i obratiti pažnju na reči ili obrasce koji se ponavljaju u srodnim jezicima.
Izvor: Open Culture
