• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Smanjenje plastike za dobrobit planete

Smanjenje plastike za dobrobit planete

Jelena Popović Đorđević
14.11.2019. 4 min Eko

Oko 90% plastike koju svakodnevno koristimo, iskoristimo samo jednom – a zatim bacimo, zato je važno da promenom navika utičemo na smanjenje plastike (plastičnih kesa, pakovanja, pribora za jelo, slamka, pakovanja za poneti…).

Plastika je danas postala veliki problem za okruženje, jer je nekada potrebno i preko 1000 godina za njenu razgradnju. Ogromne količine plastike završe u svetskim vodama, a čak 80 odsto ovog otpada potiče sa kopna.

Početak

Prva sintetička plastika – bakelit – proizvedena je 1907. godine i to označava početak globalne industrije plastike. Međutim, brzi rast globalne proizvodnje plastike nije započeo sve do 1950-ih. Tokom narednih 65 godina, godišnja proizvodnja plastike povećala se skoro 200 puta na 381 milion tona u 2015. godini. Kako bi bolje razumeli ovaj broj, to je otprilike jednako masi dve trećine svetske populacije (5.000.000.000 ljudi).

Koji sektori koriste najviše plastike?

Ambalaža u prehrani je dominantna sektorska upotreba plastike koja je na globalnom nivou činila 42% (146 miliona tona) u 2016. godini. Smanjenje ambalaže tamo gde nije potrebna je od velike koristi, međutim, važno je znati i da bi izbacivanje plastične ambalaže u potpunosti imalo ozbiljne implikacije po bezbednost hrane i moglo bi da dovede do povećanog negativnog uticaja na životnu sredinu.

Smanjenje plastike za dobrobit planete

Plastična ambalaža u prehrani ima znatno niži životni vek proizvoda od ostalih proizvoda za koje se koristi plastika (kao što su građevinarstvo ili tekstil), i ova plastika čini skoro polovinu globalnog plastičnog otpada.

Veliki deo plastike koju recikliramo možemo da recikliramo samo jednom ili dvaput. Ona će i kao reciklirana na kraju završiti na deponiji. To znači da dok je reciklaža dobra opcija za smanjenje otpada, ona i dalje ne sprečava da plastika ne završi u našem okruženju. Recikliranje samo odlaže – a ne sprečava – odlaganje na deponiju ili spaljivanje.

Zato je važno da preispitamo naše navike u korišćenju plastike za jednokratnu upotebu i da zaštitimo naše okruženje tako što ćemo smanjiti korišćenje plastike tamo gde je moguće.

  • Za razgradnju jedne plastične flaše je potrebno oko 450 godina
  • Svake godine se baci 20 milijardi plastičnih boca.

Smanjite upotrebu plastike

Smanjite sopstveni plastični otpad.

  1. Umesto da kupujete vodu u plastičnim bocama, investirajte u filter za vodu i flaše za višekratnu upotrebu. Bonus: dugoročno je jeftinije.
  2. Koristite vrećice za višekratnu upotrebu pri kupovini namirnica u rinfuzu (pasulj, orašasti plodovi..). Kupite ili napravite svoju vrećicu za višekratnu upotrebu, samo je potrebno da je perete posle upotrebe. Ili koristite plastične vrećice za zatvaračem koje takođe možete da operete i više puta da upotrebite.
  3. Kada je to moguće, izaberite proizvod zapakovan u ambalaži koja je bolja za okruženje (karton ili papir)
  4. Napravite sok od svežeg voća kod kuće i ponesite sa sobom ili jedite voće, umesto da kupujete sok u plastičnim bocama. To je zdravije za vas i bolje za okolinu.
Smanjenje plastike za dobrobit planete

Upotrebite više puta

Izbegavajte plastičnu ambalažu za jednokratnu upotrebu. Plastične posude možete koristiti za skladištenje hrane u frižideru, ili ih ponesite svaki put kada idete na pijacu za dopunu (često se plastične posude koriste za maline, kupine, jagode…).

Odbijajte nepotrebnu plastiku

Pri kupovini nemojte uzimati plastiku, svojim postupcima ćete motivisati prodavce da promene način upotrebe plastike.

  1. Ponesite sopstvenu šolju za kafu/čaj za ponovnu upotrebu
  2. Tražite piće bez slamki (ako vam je slamka potrebna, nabavite slamku za višekratnu upotrebu)
  3. Ponesite sa sobom posudu za višekratnu upotrebu kada kupujete hranu za poneti
  4. Izbegavajte male porcije koje se pakuju u plastiku (voćna salata, puding, ovsena kaša…).

Pokupite

Pokupite smeće u vašem komšiluku i prilikom posete parkovima i plažama.

Reciklirajte

Reciklirajte plastiku koju više ne koristite, kao i ostale materijale koji mogu da se recikliraju (aluminijum, staklo itd).

Iako možemo uticati na smanjenje otpada kroz sopstvene navike, velike korporacije svakako ostavljaju mnogo veći trag. Ako smatrate da kompanija može biti odgovornija u načinu na koji pakuje proizvode, potrudite se da im to i saopštite. Napišite pismo, pošaljite poruku na društvenim mrežama, ili izaberite proizvod onog proizvođača koji je odgovorniji.

Smanjenje plastike za dobrobit planete

Cetinjska kaže NE jednokratnoj plastici

Mikser i UN women u Srbiji inspirisali su kafiće u Cetinjskoj 15 da se od 23. do 30. novembra, udruže sa više od 30 žena u borbi protiv jednokratne plastike. Tokom ove sedmice kafići neće davati plastične kašičice, čaše, a ako je gostu baš stalo do slamčice, moraće da je izričito traži. Ugostitelji će, kao i žene koje učestvuju u ovom velikom izazovu, pokušati da pronađu alternativna rešenja za plastiku.

Više od 30 žena koje su iskazale želju da budu super-heroji u svojoj kući, komšiluku i na poslu i kažu odlučno NE jednokratnoj plastici, okupilo se kako bi prepoznale svoje najveće slabosti u svakodnevnoj upotrebi plastike.

Domaćini će podeliti iskustva i rezultate istraživanja, koje su to vrste plastike koje iz naših domova najčešće završavaju na deponiji, šta stvarno može da se reciklira i kakvi su uslovi za reciklažu u Srbiji. Predstaviće i kroz sopstvene primere i životne navike, kakav ekološki trag svako od nas ostavlja za sobom svakodnevno.

Učesnice će imati prilike da čuju malo više o tome kakve altrnativne opcije već sada imaju na raspolaganju, kako što lakše mogu da prihvate životni stil sa što manje otpada i kako da na promenu inspirišu druge.

Smanjenje plastike za dobrobit planete

Na kraju, izmeriće se koliko svaki pojedinac, domaćinstvo ili ugostitelj može da smanji plastični otpad koji na dnevnom, nedeljnom, mesečnom i najzad, godišnjem nivou doseže nesagledive razmere.

Cilj akcije je da inspiriše malu promenu, korak ka održivijem i odgovornijem odnosu prema planeti koju od nas treba da naslede nove generacije. Stvaranjem kritične mase stvoriće se i snaga da se od proizvođača i pružaoca usluga (koji nas uz kupovinu proizvoda zatrpavaju nepotrebnim plastičnim ambalažama) zahteva promena njihovog ponašanja, ponude i odnosa prema mušterijama.

Oznake:

ekologijaplastikazaštita životne sredine

Podeli

Zaprati Autor

Jelena Popović Đorđević

PR i novinar. Posle korporativne karijere odlučila je da svoje vreme posveti kulturi, gastronomiji i umetnosti. Vodi projekte „Hrana, piće, priče" i „Street Art Belgrade".

Ostali članci

Zašto je dobro jesti dve mandarine dnevno?
Prethodni

Zašto je dobro jesti dve mandarine dnevno?

Novi razr: ikona je ponovo rođena
Sledeći

Novi razr: ikona je ponovo rođena

Sledeći
Novi razr: ikona je ponovo rođena
14.11.2019.

Novi razr: ikona je ponovo rođena

Prethodni
14.11.2019.

Zašto je dobro jesti dve mandarine dnevno?

Zašto je dobro jesti dve mandarine dnevno?

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    žikina dinastija
    Pre Nikole Koje i Borisa Milivojevića, on je bio Miša iz serijala Žikina dinastija: Pogledajte kako danas izgleda
    CityMagazine
    eva braun
    Kako je nastajala pop muzika u inat užasnom vremenu: 30 godina kultnog albuma grupe Eva Braun
    CityMagazine
    Kalum Tarner
    Da li je Kalum Tarner naš sledeći Džejms Bond? Evo šta znamo
    CityMagazine
    žikina dinastija
    Gledao sam novi nastavak filma “Žikina dinastija” i rešio da rangiram svih 11 naslova iz ovog serijala
    CityMagazine
    hbo max decembar
    Decembar na HBO Max-u: Od prazničnih specijala do horora
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖