Od novčane kazne do zatvora: Evo koje biljke nikako ne bi trebalo da berete

Pored novčane kazne, zbog branja i prodavanja pojedinih biljaka možete završiti i u zatvoru.

Prema Pravilniku o proglašenju zaštiti strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, u Srbiji, obuhvaćene su 2.633 vrste.

Prema definiciji Zakona o zaštiti prirode, ugrožene vrste biljaka, kao i drugih organizama, vrste su koje se suočavaju sa visokim rizikom kada je reč o mogućnosti da iščeznu u prirodnim uslovima u bliskoj budućnosti, što se utvrđuje u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim kriterijuma.

“Spisak ugroženih vrsta za određenu teritoriju prikazuje se kroz crvene liste, dok se detaljni podaci o njihovoj biologiji i ekologiji, kao i aktuelnim faktorima ugrožavanja i merama njihove zaštite, prikazuju kroz naučnotručne studije ugroženih vrsta takozvane crvene knjige”, navode u Zavodu za zaštitu prirode.

Najugroženije biljke u flori Srbije vrste su sa rasprostranjenjem lokalnog karaktera, odnosno mogu se naći na jednom do par lokaliteta u Srbiji.

„One se odlikuju smanjenom brojnošću jedinki u populacijama. Takve vrste su primera radi Rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis), Poljski kukurek (Hypecoum pseudograndiflorum), Milanov čistac (Stachys milanii), gospina papučica (Cypripedium calceolus), peščarska perunika (Iris humilis), maljava breza (Betula pubescens), rujanski šafran (Crocus rujanensis)“, kažu u Zavodu.

Kako Zakon o zaštiti prirode navodi, ugrožene vrste biljaka štite se prvenstveno pravno, te su predviđene kazne za fizička lica od 50.000 do 150.000 dinara, a u slučaju ponovljenih prekršaja moguća je i kazna zatvora do 30 dana. Za pravna lica kazne se kreću od 500.000 do 2.000.000 dinara.

Ove vrste biljaka moguće je gajiti, međutim samo u naučne svrhe i to sa dozvolom Ministarstva za zaštitu životne sredine i na osnovu mišljenja Zavoda za zaštitu prriode Srbije.

Rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis)

Ova vrsta biljke pripada višegodišnjim zečjastim biljkama. Rod Nepeta obuhvata oko 250, uglavnom višegodišnjih zeljastih biljaka koje pripadaju familiji usnatica. Period cvetanja je od juna do jula.

Potvrđeno je da je eterično ulje ove biljne vrste efikasno deluje antibakterijski na bakteriju Stapilokokus aureus od penicilina i tetrackilina. Raste na otvorenom staništu na krečnjačkoj podlozi u hrastvoim šumama. U Srbiji, ova biljka nalazi sa na južnoj strani planine Rtanj.

Poljski kukurek (Helleborus odorus)

Poljski kukurek šumska je, zeljasta, uspravna, višegodišnja biljka iz istoimenog roda i porodice ljutića. U pitanju je strogo zaštićena vrsta, a lokalitet kod naselja Malošište predstavlja jedino poznato stanište ove vrste u Srbiji.

Planirani prostor zaštite obuhvata dva hektara površine, i to od železničke pruge Niš-Leskovac i veoma je ugroženo zbog radova na obnovi saobraćajne infrastrukture uz koju je locirano, te je predviđeno njegovo izmeštenje do završetka rekonstrukcije.

Čistač kralja Milana

Čistač kralja Milana ili Milanov čistač je endemska balkanska vrsta otkrivena od strane čuvenog botaničara i lekara kralja Milana Obrenovića, doktor Sava Petrović 1885. godine u okolini Vranja. Svoj nalaz o novoj vrsti za nauku objavio je francuskom časopisu “Scrinia Florae selectae” 1887. godine, a vrsti je dao naziv u čast kralja Milana Obrenovića. Rasporostranjenost čistača vezana je za područje Niša – selo Mramor, lokalitet Mali Lalinac.

BONUS VIDEO: