Pronašli smo fotku Bulevara u Beogradu iz sedamdesetih: Svi imaju isti komentar
Pronašli smo staru fotografiju Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu iz 1970-ih godina i reakcije su gotovo jednoglasne.
Svi komentarišu samo jedno: grad je tada bio neuporedivo zeleniji.
Drvored koji se proteže duž jedne od najvažnijih gradskih saobraćajnica tada je delovao kao prava urbana aleja, gotovo nestvarna u poređenju sa današnjim prizorima.
U vreme kada je Beograd imao znatno manji broj stanovnika i daleko manje vozila nego danas, ulice su bile mirnije, a nivo zagađenja neuporedivo niži. Početkom 1970-ih Beograd je brojao oko milion stanovnika, dok se danas njegova populacija procenjuje na oko 1,6 do 1,7 miliona u užem gradskom području, uz višestruko veći broj automobila i intenzivniji saobraćaj. Upravo zato ova fotografija, sa gustim zelenilom i drvoredom koji dominira Bulevarom, danas deluje gotovo kao prizor iz nekog drugog grada – ili druge epohe.
Bulevar kralja Aleksandra jedan je od najstarijih i najdužih beogradskih bulevara, a njegovo formiranje i ozelenjavanje vezuje se još za početak 20. veka. Prvi drvored zasađen je oko 1910. godine i činili su ga uglavnom platani. U pojedinim fazama razvoja duž Bulevara bilo je i oko 480 stabala, što je tada stvaralo snažan vizuelni identitet ove gradske arterije.
Tokom decenija, drvored je više puta menjan i obnavljan, kako zbog starosti stabala, tako i zbog oštećenja nastalih urbanim razvojem i saobraćajem. Stručnjaci su godinama upozoravali da je reč o jednom od najosetljivijih drvoreda u gradu, ali i o važnom delu urbanog identiteta Beograda.
Drvored je kompletno zamenjen 2010. godine, kada je zasađeno više od 500 stabala.
Zanimljivo je i koliko jedan ovakav drvored znači za sam grad, ne samo vizuelno, već i ekološki. Procene pokazuju da jedno urbano drvo platana staro oko 15 godina u proseku proizvede između 10 i 20 kilograma kiseonika godišnje. Ako se taj podatak prenese na čitav drvored od 500 stabala, dolazi se do impresivne brojke od oko 5.000 do 10.000 kilograma kiseonika godišnje.
Naravno, uloga drvoreda ne završava se na proizvodnji kiseonika. Njegov pravi značaj ogleda se u smanjenju koncentracije ugljen-dioksida, snižavanju temperature tokom letnjih meseci, filtriranju čestica zagađenja i stvaranju prirodnog „tampona“ u jednoj od najprometnijih gradskih ulica. Upravo zato se Bulevar kralja Aleksandra često posmatra ne samo kao saobraćajnica, već i kao svojevrsni klimatski regulator u srcu Beograda.

Tako je to bez kulture i znanja.Vesic sta reci.
Nije bio samo zeleniji. Bio je čist. Danas izgleda kao deponija.
Jel’ da vas ja podsetim ko je bio gradonačelnik Beograda koji je posekao to prikazano drveće za koje neznamo gde su ti grdni “kubici drveta” završili! Uostalom nemojmo sve kuditi i ove mlade sadnice će se razviti i biće bulevat opet zelen k’o i pre “pokolja” tih stabala!
Dragan Djilas je posekao to zelenilo, ako se ne varam?
” … grad je tada bio neuporedivo zeleniji … ”
I neuporedivo više grad, sada je samo običan preizgrađen svinjac.
Isti tramvaji voze i tada i sada!!!!!!!!!