Nova mapa Evrope otkriva alarmantne podatke: Srbija je još i dobro prošla
Nova mapa Evrope ponovo je otvorila neprijatno pitanje klimatskih promena i njihovog uticaja na zdravlje stanovništva – i pokazuje da se kontinent ubrzano zagreva, sa sve ozbiljnijim posledicama po smrtnost tokom letnjih meseci.
Prema najnovijem Lancet Countdown Europe Reportu 2026, broj smrtnih slučajeva povezanih sa ekstremnim vrućinama porastao je u čak 99,6 odsto evropskih regiona, u poređenju sa periodom od pre nekoliko decenija.
Najugroženiji deo Evrope i dalje je jug i jugoistok kontinenta. U delovima Španije, Italije, Grčke i Bugarske beleži se i do 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milion stanovnika u odnosu na 1990-e. Evropski prosek iznosi oko 52 dodatna smrtna slučaja na milion stanovnika.
U periodu 2015–2024. gotovo ceo kontinent zabeležio je rast smrtnosti povezan sa toplotnim talasima, a posebno zabrinjava situacija na Balkanu i u jugoistočnoj Evropi, gde su vrednosti znatno iznad evropskog proseka. Istočna Evropa dodatno je pogođena činjenicom da starije stanovništvo provodi sve više dana u ekstremnim temperaturama – u proseku više od 30 dana toplotnih talasa godišnje po osobi starijoj od 65 godina,prenosi Nova.
Iako se zemlje regiona nalaze u različitim zonama rizika, Hrvatska je među onima sa visokim uticajem vrućine na smrtnost, dok su Crna Gora i Srbija nešto blaže pogođene – ali i dalje iznad evropskog proseka, što pokazuje da nijedna država nije izuzeta iz trenda.
„Klimatske promene podstaknute fosilnim gorivima predstavljaju sve veću pretnju za sve više ljudi u Evropi“, upozorava vodeći autor studije Joacim Rocklöv.
Pored direktnih posledica vrućine, stručnjaci upozoravaju i na širi lanac efekata: sezona alergija počinje ranije i traje duže, dok se zbog širenja komaraca povećava rizik od bolesti poput denga groznice, malarije i groznice Zapadnog Nila.
Iako udeo obnovljivih izvora energije raste, i dalje se troše ogromna sredstva na subvencije fosilnim gorivima, dok deo „zelene“ energije iz biomase takođe nosi zdravstvene rizike zbog zagađenja vazduha.
„Odluke koje donosimo danas odrediće koliko će Evropa biti sigurna sutra“, poručuju autori izveštaja, uz upozorenje da bez brzih i sistemskih mera zdravstvene posledice klimatskih promena mogu dodatno da se pogoršaju.

Нажалост има много становника који не знају како да се бране од врућине. Не поседујем клима уређај у стану, али се добро сећам да смо раније, то значи у мом случају, до 1969 године,и лети се ноћу покривали ” плахтом ” или једноставним чаршафом, наравно без јоргана. Приликом задњег боравка у Опатији сам у авхусту приметио да је ноћу висока температура,имали смо климу у хотелу, али смо радије отишли на повећи балкон. Раније смо преко дана спуштали капке на прозорима, ролетне нису постојале, предходно смо излуфтирали стан. И зависно од боравка у стану смо то радили и једном после подне, наравно уз спуштене капке. То радим и овде, само сада имамо ролетне које покривају све прозоре у стану. То су научили и неки други станари којим сам тај начин ” борбе ” против врућине објаснио, показао. И треба пуно пити, али не ледено.