Magazin za urbani životni stil
Ovaj sajt koristi kolačiće za personalizaciju sadržaja i oglasa. Detaljnije

Lamija Begagić: Ne morate odrasti da biste nešto bili

AUTOR: CityMagazine 02 Nov, 2021
Lamija Begagić: Ne morate odrasti da biste nešto bili

Djeca svoj svijet, svoje vrijednosti, svoje ambicije, želje i strasti pokazuju još u ranom djetinjstvu i bilo bi divno da gradimo svijet u kojem se oni priznaju, a ne umanjuju i ignorišu. Samo tako možemo imati sretne mlade i kasnije odrasle ljude i sretnija društva

Lamija Begagić diplomirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde i danas živi. Autorka je romana U Zoni, tri zbirke kratkih priča Godišnjica mature, Jednosmjerno, Bolji mi, a jedna je od autorki (uz Marinu Veličković i Anu Pejović) priručnika za tinejdžere Furam feminizam Kreativnog centra. Taj izdavač nedavno je objavio njenu knjigu za decu 22 dvostiha o dvonošcima koju je ilustrovala Jelena Vasiljević.

Šta vas je inspirisalo da napišete knjigu u kojoj upoznajemo 22 člana odeljenja drugog dva, a svaki od njih je drugačiji i poseban na svoj način?

Već treću godinu s kolegicom Nerminom Haskaj u Sarajevu vodim organizaciju za kreativnu podršku odgoju i obrazovanju djece Klikeri. Počeli smo s manjom grupom djece, pa nekako porasli do jednog prosječnog školskog odjeljenja. Upoznavanje tih dječaka i djevojčica, otkrivanje njihovih interesa, talenata, vještina, nešto je najzabavnije što mi se u karijeri dogodilo. Budući da sam u Klikerima spojila dvije svoje vječne strasti: književnost i rad s najmlađima, knjiga 22 dvostiha o dvonošcima je došla kao sasvim logičan rezultat te moje igre u kojoj sam mnogo naučila, te sam to svoje znanje željela podijeliti i sa čitateljima i čitateljkama. U toj knjizi, baš kao u svakom odjeljenju, svakom razredu ili vrtićkoj grupi, djeca su jedinstvena u svojim interesima i niti jedno nije bez strasti ka nečemu: pitanje je samo koliko im priznajemo i validiramo njihove ljubavi.

Junaci knjige su osmogodišnjaci – zbog čega ste se odlučili da pišete o tom uzrastu?

Da, svaki junak ili junakinja knjige ima oko osam godina: s njihovim se godinama također poigravam u knjizi, pa neko dijete ima „osam dana do osam“, drugo „sedam i sedam osmina“, treće će „sutra napuniti osam“. Djecu se potiče na računanje na zabavan način, jer je i to bila jedna od misija knjige: učiniti zabavnim ne samo čitanje već i druge discipline, poput računa, crtanja i kritičkog mišljenja. Uzrast od sedam-osam godina zanimljiv mi je za rad jer su to djeca kojoj još nismo ubili volju za čitanjem i koja još književnost doživljavaju kao igru.

Foto: Kreativni centar

Odeljenje drugo dva okuplja 22 jedinstvena i autentična karaktera – među njima su dugokosac Viktor, Ema žaboljupkinja, Isa slovogutač… Njihovi likovi u knjizi su povod za širu priču o razlikama među ljudima i njihovom prihvatanju. Kao pisac, roditelj i neko ko radi s decom, na koji način mislite da je najbolje s decom pokrenuti razgovor o ovim temama?

Prvi dvostih koji sam napisala onaj je o baletanu Stefanu i glasi: „Da ste mi redom živi i zdravi / Ne mora dečak samo loptom da se bavi.“ Motiv za ovaj dvostih bio je upravo jedan dječak iz grupe s kojom radim što je uporno, do dolaska u Klikere, svojim vršnjacima morao objašnjavati da ne voli niti fudbal, niti druge sportove s loptom. Jedan od najvećih izazova u radu s djecom, a kasnije i mladima, jeste razbijanje već i u tom uzrastu duboko ukorijenjenih rodnih uloga. Zadatak je težak jer djecu svrstavamo u roze i plave kutijice još dok su bebe. Razbiti postojeće obrasce dosta je teško, ali nije nemoguće – ukoliko je edukacija kontinuirana i odvija se i u školi, i u vrtiću, i u porodici. Ova je knjiga tek jedan maleni doprinos na tom velikom zadatku.

Vi ste i jedna od autorki priručnika Furam feminizam, koji je u Srbiji doživeo svoje drugo izdanje. Kako na nju reaguju mladi s kojima radite?

Priručnik Furam feminizam, nastao u koautorstvu s kolegicom Marinom Veličković (u srpskom izdanju nam se pridružila i kolegica Ana Pejović), živi neki svoj predivni život i u BiH i u Srbiji, baš onako kako smo se i nadale. Veoma često nam se javljaju djevojčice i djevojke koje su knjigu čitale i imaju potrebu reći koliko ih je obogatila i zahvaliti se na tome što smo napokon nešto što se tiče njihovog života bez tabuiziranja i prešućivanja prenijele u tekst i time uradile upravo suprotno onome što čine naši obrazovni sistemi: dovele stvarnost u školske klupe. Ono što su naše želje za dalji život te knjige jeste da se njome više bave škole, a ne tek entuzijastični pojedinci, a do toga je, bojim se, nešto duži i teži put.

Naslovna fotografija: Nomad/Dženad Dreković

Najčitanije

Bredli Kuper donosi čuveno naučnofantastično delo na veliko platno

Dug je put za pojedine adaptacije od štampanih stranica do njihovih filmskih ili serijskih verzija. Takav je slučaj i sa…

10 sireva koje možete jesti bez griže savesti

Namirnica o kojoj će danas detaljno biti reči dragocena je u ishrani, jer je bogata proteinima i važnim vitaminima, a…

Koliko često treba da menjamo peškire ako želimo da ostanemo zdravi?

Peškiri koje koristimo za brisanje ruku, lica i tela prljaviji su nego što nam se čini. Problem ili bar ne…

Bil Gejts preporučuje ovih 5 knjiga za zimske praznike

Ako planirate da predstojeće zimske praznike provedete uz knjigu, Bil Gejts je tu da vam kao i svake godine pomogne…

Horoskop: Šta vam zvezde predviđaju za mesec decembar?

Zakoračili smo u decembar, privodimo kraju obaveze za ovu i pravimo spisak želja i planova za narednu godinu. Tim povodom,…

Viktorija i Dejvid Bekam sa kapama u „Peaky Blindersˮ stilu

Iako dizajnerka Viktorija Bekam živi na relaciji Engleska – Amerika, prvenstveno zbog posla, osnova njenog stila jeste sa područja porekla.…

Najnovije - Intervjui

Lejla Kalamujić: Priče se vjerovatno nikad ne završavaju

Sa bosanskom spisateljicom Lejlom Kalamujić razgovarali smo o njenoj zbirci kratkih priča Požuri i izmisli grad (Štrik, Beograd, 2021), o…

Valentina Baktijarević: Volela bih da se ljudi slušaju kao što to čine ptice

Sa mladom pesnikinjom Valentinom Baktijarević razgovarali smo o njenoj novoj zbirci poezije pod nazivom Slomiti kosti, ali i o njenoj…

Jovan Matić, fronten benda Gift: Autentični autsajder

Ljubitelji dobrih svirki znaju da će na nastupima novosadskog Gifta na poklon dobiti sjajnu energiju. Ovaj bend predvođen autentičnim Jovanom…

Galeb Nikačević: Većina medija nema uredničku nego monetarnu politiku

Od prve do nedavne, jubilarne stote epizode prošlo je tačno sto sedmica i za to vreme od pionirskog poduhvata podkast…

Marko Marković: Volim pozorište i bavim se njime zato što ga volim

Glumac Marko Marković, iako rođeni Kragujevčanin, dugo već Novi Sad doživljava kao svoj. Tu je diplomirao na Akademiji umetnosti u…

Srđan Dragojević: I đavo ima svoja čuda

Nakon svetske premijere u glavnom takmičarskom programu Filmskog festivala u Lokarnu za nama i sve dužeg niza učešća na nekim…