• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Pouke iz prošlosti: Kako se osloboditi smrada?

Pouke iz prošlosti: Kako se osloboditi smrada?

Mirjana Ognjanović
18.02.2022. 3 min

Da li su pseudo-nauke bile opasnije za ljudski život u drevna vremena ili danas? Kada je o medicini reč, onda to pitanje postaje vrlo zanimljivo. Medicinska nauka je napredovala do nezamislivih visina, ali, isto tako, uz pomoć novih tehnologija, interneta i društvenih mreža, mogućno je proširiti takoreći bilo kakvu, neverovatnu, lažnu (nadrilekarsku) vest kao medicinski ispravnu. I dokazanu. Pandemija kovida 19 dobar je primer. Od iracionalnog straha, do bezuslovne vere, tako se kreću mišljenja zbunjenog naroda koji ne zna šta će sa sobom.

Nepouzdane vesti koje se munjevito pronose uglavnom su veoma opasne (i ne samo kada je o medicini reč – politika je takođe klizav teren). Međutim, bilo je i prilika kada se moć glasina pokazala kao više nego korisna stvar. Desilo se to u Londonu, u 19. veku. Treba imati u vidu da je Luj Paster otkrio postojanje bakterija oko 1860. godine, a tek 1879, nemački lekar Robert Koh počeo je da povezuje patogene sa pojavom specifičnih infekcija. Ali, pre toga, dakle pre nego što je stigla naučna potvrda, u viktorijanskom Londonu, usled velikog smrada koji se širio prljavim gradskim ulicama, ljudi su počeli da veruju da upravo taj vonj izaziva teške bolesti poput tifusa, kolere, tuberkuloze, upale pluća ili dizenterije. Bila je to teorija mijazmi, otrovnih isparenja u vazduhu.

Pouke iz prošlosti: Kako se osloboditi smrada?
Foto: London 1886 godine izvor Wkipedia

U to vreme u Londonu nije bilo javnih toaleta. Muškarci su urinirali na ulici. A šta su radile žene? Za njih je to bilo (i ostalo) ponižavajuće. Zato su, jednostavno, izbegavale da se duže zadržavaju napolju. Kućno smeće takođe je ostavljano na ulici. Glodari su uživali. Hranili su se obilato i razmnožavali. Velika nužda obavljana je u privatnim „toaletima“ u dvorištu, iznad septičke jame. To je važilo čak i za kuće imućnih građana. Doduše, postojale su gradske službe koje su ih praznile. Nesrećni radnici su sa kofama punim izmeta noću prolazili kroz grad i odlagali ga u kanalizaciju. A ta, često zapušena kanalizacija mešala se sa pijaćom vodom. Gradska groblja bila su pretrpana, a grobovi suviše plitki. Odatle su se širili gasovi nepodnošljivog smrada.

I naravno, pod ovim mučnim oblakom neprijatnih mirisa, građani Londona su postali (s pravom) opesednuti teorijom smrada. Ta gadna isparenja nazivali su „demonskim vazduhom“ ili „noćnim vazduhom“. U stvari, nije im odmah zasmetalo đubrište kao takvo, već je čulo mirisa bilo to koje je prvo primetilo opasnost. Ljudi nisu mogli da spavaju, niti da rade u tim uslovima. Počeli su da protestuju. Gradske vlasti nisu imale kud. Između 1850. i 1870. izgrađena su javna kupatila, perionice i moderna kanalizacija. A po ugledu na Francuze, i žitelji Londona su svoje pokojnike počeli da sahranjuju van gradskih zidina.

Ukratko, higijenski uslovi su poboljšani. I broj infekcija se smanjio. Ali, ono što je najvažnije, jer je to bilo i najlakše osetiti – smrad, bar onaj veliki, neizdrživi – nestao je. Zagovornici teorije mijazmi bili su zadovoljni, premda je teorija kao takva, vrlo brzo bila odbačena. Vremenom, gradovi su postali čistiji i moderniji. Možda previše moderni. Na ulicama se, takoreći odjednom, pojavio zastrašujući broj vozila. Ljudi nisu ni primetili kako su se različita isparenja ponovo našla u vazduhu. Došla su toliko perfidno, da ih bezmalo niko nije ni primetio. I onda su se setili da se stari smrad zapravo vratio. Ali to više nije bio samo onaj stari, već novi, još opasniji. Koji nismo umeli da prepoznamo dok nije počeo da izaziva alergije. I još mnogo toga.

Pouke iz prošlosti: Kako se osloboditi smrada?
Foto: Javni toalet iz rimskog doba, izvor Wikipedia

„Čovek budućnosti biće čovek bez nosa”, napisao je Italo Kalvino u svojoj priči Ime, nos iz 1986. godine. „Naše gluve nozdrve neće više moći da uhvate nijednu notu iz game mirisa (…). Kada zaboravimo azbuku čula mirisa koja je sadržala isto toliko rečnika dragocenog jezika, mirisi će ostati bez reči, neartikulisani, nečitljivi.“

Kakav prorok! Premda je dokazano da takvi ljudi ne postoje. To su slučajnosti o kojima je, takođe, već dosta toga rečeno.

Nova vest o tragovima starog smrada za kraj: ispod toaleta jedne plemićke porodice koja je živela u Jerusalimu pre 2700 godina, pronađena su jajašca crevnih parazita. O današnjim kužnim isparenjima možda će svedočiti buduće generacije. Ako ne budu onakve kakve ih je zamislio Italo Kalvino.

Naslovna fotografija: Smog nad Meksiko Sitijem 2010. godine izvor Wikipedia

Oznake:

Italo Kalvinolondonneprijatni mirisiviktorijansko dobazaraza

Podeli

Zaprati Autor

Mirjana Ognjanović

Budući da nije postala gitarista, kao što se spremala. Mirjana Ognjanović bavi se književnim prevođenjem, pisanjem i novinarstvom. Što joj lakše polazi za rukom. I manje je sekira.

Ostali članci

Gistro priče: Komšiluk
Prethodni

Gistro priče: Komšiluk

Kikiriki, semenke, sport za zube: Moja baba
Sledeći

Kikiriki, semenke, sport za zube: Moja baba

Sledeći
Kikiriki, semenke, sport za zube: Moja baba
21.02.2022.

Kikiriki, semenke, sport za zube: Moja baba

Prethodni
16.02.2022.

Gistro priče: Komšiluk

Gistro priče: Komšiluk

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Otvorene prijave za novu sezonu IDJPepsiShow-a: Da li si ti nova muzička zvezda regiona?
    Otvorene prijave za novu sezonu IDJPepsiShow-a: Da li si ti nova muzička zvezda regiona?
    CityMagazine
    Goran Bregović
    Goran Bregović je bio “bitanga”, a ona je bila princeza: Ovoj lepotici je popularni bend posvetio svoj veliki hit
    CityMagazine
    bata živojinović
    Bata Živojinović kakvog niste videli pre: Pre 60 godina slavni glumac je zaigrao u priči koja je poslužila i kao inspiracija Holivudu
    CityMagazine
    elio
    Zoe Saldana na svetskoj premijeri letnjeg hita „Elio”
    CityMagazine
    ФOMO
    Фomo vas poziva na još jedan Matinée! Zvezda svetskih bina La La u Beogradu!
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖