10 manje poznatih činjenica o jagodama
Maj i jun vreme su za sočne, zrele jagode. No, pored ukusa, ove bobice su dragocene i u nutritivnom pogledu,…
Ovog aprila izdavačka kuća Booka objavila je dva vrhunska dela savremene knjževnosti, u pitanju su romani U kasno ljeto verovatno najtalentovanije BiH autorke Magdalene Blažević i nagrađivani roman Evropsko proleće vodećeg danskog pisca Kaspara Kolinga Nilsena.
Krajem marta izdavačka kuća Booka objavila je U kasno ljeto, roman Magdalene Blažević o zločinu koji se dogodio u selu Kiseljak 1993.
U kasno ljeto je snažno i poetično antiratno ostvarenje, ispričano iz perspektive Ivane Širić, trinaestogodišnje devojčice ubijene u Bosni 1993.
Magdalena Blažević piše glasom mrtve devojčice, stvarajući priču koja nadilazi Bosnu i vreme u koje je roman smešten, i postaje univerzalna himna protiv ratovanja. Roman buja od života i lepote, sve vrvi od boja, mirisa, zvukova, poetičnih slika bremenitih simbolima, i upravo taj kontrast sa smrću i užasom ispričan detinjim glasom čini roman izuzetno potresnim.
Ovo je pre svega roman koji u svakom akteru vidi ranjivost i ljudskost, čak ni naoružani vojnici nisu svedeni na dehumanizovano zlo. U njemu nema nacionalnosti, ne spominju se zaraćene strane, i utoliko je antiratni vapaj snažniji, jer je to mogao da bude bilo koji rat.
Kako Miljenko Jergović primećuje, u romanu „rat je u potpunosti i dosljedno definiran perspektivom žrtve, njezinim unutarnjim svijetom, onim što vidi, čuje, njuši i osjeća“, dodajući da je „malo tko u povijesti naših suvremenih književnosti Bosnu tako intenzivno doživio i osjetio kao Magdalena Blažević“.
Snažne emocije izviru iz svake reči ovog romana, a očaravajuća poetičnost savršeno preciznih rečenica pokazuje nesvakidašnji dar koji je Blažević svrstao u najbolje današnje spisateljske glasove s prostora bivše Jugoslavije.
Magdalena Blažević rođena je 1982. u Žepču, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Njene kratke priče objavljivane su u književnim časopisima i na književnim portalima: Balkanski književni glasnik, Riječi, Život, Ajfelov most, Strane, Astronaut itd. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču.
Zbirku priča o ženama koje nisu mogle ili nisu htele da obuzdaju svoje želje, Svetkovina, objavila je 2020. Priče su prevedene na više jezika, a naslovna priča je ušla u uži izbor za američku književnu nagradu „Adelaide“. U kasno ljeto je njen prvi roman. Živi i radi u Mostaru.
Izdavačka kuća Booka u aprilu je objavila Evropske proleće danskog pisca Kaspara Kolinga Nilsena, distopijski roman o uznemirujuće mogućoj budućnosti.
Kombinujući naučnu fantastiku, pesimistične političke ideje i satiričnu društvenu kritiku Koling Nilsen stvara svet podeljene Evrope u kojoj su muslimani nepoželjni, getoizirani i na kraju deportovani u izbeglički grad izgrađen na afričkom tlu, dok dekadentna elita živi u idiličnom, tehnološki naprednom i ekološki održivom utočištu uz stroge bezbednosne mere.
Predstavljajući društvo radikalne segregacije Evropsko proleće otvara pitanja slobode, jednakosti, etičnosti tehnologije i komercijalizacije umetnosti.
Francuski pisac Mišel Uelbek, s kojim često porede autora Evropskog proleća, kaže da „Kaspar Koling Nilsen ima originalne ideje i samouvereno meša stvarne činjenice, vrlo verovatne činjenice i one manje verovatne“.
Norveški list Dagbladet piše da Koling Nilsen „otkriva najrazličitija okruženja, od ludih pank rok ambijenata, preko istraživačkih laboratorija, mizanscena umetničkog miljea pa sve do deportovanih izbeglica“, dok francuski nedeljnik Obs (L’Obs) postavlja pitanje da li je Evropa prikazana u njegovoj poslednjoj knjizi „kontemplacija ili najava“.
Kaspar Koling Nilsen, rođen 1974, jedan je od upečatljivih glasova savremene danske književnosti. U svojim delima, za koje je dobio nagradu „Holberg Medal“ i počasnu nagradu „Rune T. Kiddes“, tragikomičnim i maštovitim stilom govori o problemima savremenog društva.
Na književnu scenu stupio je 2010. romanom Mount Kobenhavn za koji je dobio priznanje „Danske Bank First Book Award“. Drugi roman Den danske borgerkrig 2018-24 iz 2013. ušao je u uži izbor za „Readers’ Book Award“ 2014. godine. Evropsko proleće iz 2017. njegov je treći roman.
Maj i jun vreme su za sočne, zrele jagode. No, pored ukusa, ove bobice su dragocene i u nutritivnom pogledu,…
Zrelost ne zavisi od starosti. Većina ljudi pre ili kasnije sazri. Postavlja se pitanje, šta jednog muškarca čini zrelim? Ponudićemo…
Kvalitetna ishrana sinonim je za dobro zdravlje, a još više ukoliko se pritom bavimo fizičkom aktivnošću. Zdrave namirnice ključne su…
Svaka majka sanja o tome da u svoje dete uloži maksimum i odgaji srećnu i skladnu osobu, no ponekad takve…
Sezona jagoda je u punom jeku, pa je prava šteta maksimalno je ne iskoristiti budući da traje jako kratko. Osim…
Brak je uobičajen sledeći stepenik u većini ozbiljnih veza, ali nažalost mnogi brakovi se i dalje završavaju razvodom. Da biste…
Novi film studija Paramount+ inspirisan je istinitom pričom o Džeriju i Mardž Selbi, bračnom paru iz Masačusetsa, koji su otkrili…
Da bismo se lakše snašli u mnogim formama umetničkog stvaralaštva prinuđeni smo da pravimo podele. Istorija umetnosti se tako može…
Zbog okolnosti koje su van ičije kontrole, svetski džipsi pank bend Gogol Bordelo neće nastupiti na ovogodišnjem Arsenal festu. Organizatori…
Galerija i umetnička rezidencija Hestia predstavlja izložbu Hogehead 733, koja traje do 5. juna 2022.godione. Hogshead 733 je multimedijalni umetnički…
Netfliks je objavio dugoočekivani trejler svog novog akcionog trilera The Gray Man, sa Rajanom Goslingom i Krisom Evansom u ulogama…
Veličanstveni roman Lava Nikolajeviča Tolstoja koji je, kako kaže reditelj Boris Liješević, „više od klasike. Kao jevanđelje. Ili kao Sveto…