• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Kakva je klima u Srbiji 2023. godine u odnosu na onu od pre pola veka?
Foto: Shutterstock/krsmanovic

Kakva je klima u Srbiji 2023. godine u odnosu na onu od pre pola veka?

CityMagazine
23.05.2023. 5 min Eko

Iz godine u godinu pričamo o tome da je Zemlja sve toplija, a i u Srbiji se oseća da su godišnja doba drugačija i da su temperature više.

Šta kažu podaci o tome koliko se klima promenila u Srbiji u proteklih pedeset godina analizirala je Dr Ana Vuković Vimić za portal Klima101.

Po aktuelnim merenjima, srednja globalna temperatura povećala se za oko 1,1°C u odnosu na predindustrijsko doba. Ali ovaj porast nije ravnomerno raspoređen – niti prostorno, širom planete, niti vremenski, tokom jedne godine.

Primera radi, u Srbiji, zemlja koja se nalazi u jednoj od globalnih „vrućih tačaka”, srednja temperatura povećala se znatno više od globalne, za 1,8 stepeni Celzijusa, a posebno su toplija leta, tokom kojih je zabeležen porast od čak 2,6°C.

Ali naravno, samo jedna ovakva brojka nije dovoljna da razumemo problem u kojem se nalazimo. Srećom, savremena meteorologija je puna upečatljivih podataka – uključujući i kada je u pitanju specifično Srbija. A ti podaci, kada se sagledaju zajedno, daju vrlo jasnu sliku, gotovo pa stručnu dijagnozu, promena u kojima živimo.

Pitanje koje se nameće je: promene u odnosu na šta? Mada se u nauci koriste različiti referentni okviri, najčešći period koji se uzima kao baza su godine između 1961. i 1990: u pitanju su poslednje decenije pre nego što su se posledice klimatskih promena značajno ubrzale, ili poslednje decenije koje bismo, grubo rečeno, mogli da nazovemo „normalnim”.

Toplotni talasi su višestruko češći nego ranije

Primera radi, između 1961. i 1990. na teritoriji Srbije je u proseku bilo beleženo 0,7 toplotnih talasa u godini (toplotni talas je definisan kao najmanje šest uzastopnih dana sa izrazito visokim maksimalnim dnevnim temperaturama u odnosu na prosek).

Danas, ovaj podatak zvuči kao zaista davna prošlost. Naime, u poslednjoj deceniji ovaj prosek porastao je na čak 4 toplotna talasa godišnje, a u deceniji između 2011. i 2020. bilo je čak šest godina sa više od 4 toplotna talasa između januara i decembra.

Toplotni talasi nisu ograničeni samo na vrele delove godine – oni se mere u odnosu na vrednosti dnevnih maksimalnih temperatura karakterističnih za taj period godine. Primera radi, i temperatura ispod 20 stepeni Celzijusa može biti deo toplotnog talasa – ako se dogodi u januaru. Ali oni jesu posebno značajni leti, i to posebno u urbanim sredinama.

Naime, tada je posebno izražen fenomen toplotnog ostrva, tj. činjenice da temperatura vazduha na gradskim ulicama može biti znatno viša nego u parkovima ili šumama, zbog manje količine zelenila i načina zagrevanja betona i asfalta u odnosu na prirodna zemljišta.

Izmerene vrednosti kažu da su temperature vazduha u gradskim jezgrima prosečno za oko 2°C više, ali kada su vedri dani i jako zagrevanje mogu biti čak i do 10 stepena Celzijusa više nego na zvaničnim mernim stanicama, koje se postavljaju na posebno odabranim lokalitetima upravo tako da „zaobiđu” ovakve lokalne varijacije.

Međutim, u vreme velikih vrućina – koje su, kako govore podaci, znatno češće nego što su bile pre samo nekoliko decenija – upravo ovakve lokalne varijacije su ključan problem, jer razlika od nekoliko stepeni može za stanovnike naših gradova značiti razliku između „puke” neprijatne vrućine sa jedne, i ozbiljne zdravstvene opasnosti sa druge strane.

Tropski i vreli dani daleko su brojniji nego pre nekoliko decenija

Ako želimo da sagledamo samo konkretne vrućine, podaci su opet jasni.

U periodu 1961-1990. u oblastima nižih nadmorskih visina u proseku je bilo između 20 i 30 tzv. tropskih dana u toku jedne godine, to jest, dana tokom kojih je izmerena maksimalna dnevna temperatura preko 30°C. Onih još toplijih dana, tokom kojih temperatura u toku dana dostiže 35°C, bilo je samo par puta godišnje, i to samo u delovima Vojvodine i u dolinama reka kao što je Velika Morava.

Opet, danas je situacija znatno drugačija. Kada posmatramo prethodnu deceniju, prosečni broj tropskih dana u toku godine se udvostručio (naravno, u zavisnosti od lokaliteta – promena je veća u krajevima nižih nadmorskih visina).

Povećanje je još drastičnije kada su u pitanju vreli dani (preko 35°C). Naime, ovaj nekada redak i relativno lokalizovan fenomen izrazite vrućine u rano popodne postao je gotovo pa sezonska pojava. Mada je porast primećen u svim krajevima u kojima temperatura može da pređe 35 stepeni Celzijusa, u određenim regijama, kao što su nizije centralne i južne Srbije, zabeleženo je povećanje koje je veće od 10.

To je, još jednom – prosek. Naime, vrelih dana je u ovim krajevima u godišnjem proseku nekoliko puta više nego što ih je bilo pre samo nekoliko decenija.

Kakva je klima u Srbiji 2023. godine u odnosu na onu od pre pola veka?
Foto: Shutterstock/Dalibor Despotovic

Primećeni su višestruki porasti udela ekstremnih padavina – ali i sušnih perioda

Jedan podatak koji u struci često ponavljamo je: u Srbiji nije primećena neka relevantna promena u sumi godišnjih padavina. Ali njihov raspored jeste.

Pogledajmo, primera radi, ekstremne padavine, tj. dane tokom kojih padne više od 30 mm padavina. Nekada je udeo ekstremnih padavina na teritoriji Srbije bio 2,4 odsto (tačnije: u pitanju je udeo količine padavina koje padnu u toku onih dana sa ekstremnim padavinama, u odnosu na ukupne padavine u toku godine).

Danas su ekstremne padavine daleko veći deo ukupnih godišnjih padavina – štaviše, njihov udeo je i više nego dupliran, i prešao je 5,6 odsto.

Ovo nije posledica samo češćih ekstremnih padavina – već i sve manjeg broja dana sa prosečnim padavinama. Mada je suma godišnjih padavina minimalno promenjena u poslednjim decenijama, one su sve više skoncentrisane na ovakve povremene ekstremne vremenske događaje.

A između njih? Sve je više suša.

Doduše, suše nije lako pratiti u Srbiji, jer ne postoji integralni pristup u praćenju suše sa indikatorima uzroka i uticaja, niti propisani set indikatora koji ukazuju na različite vrste suša (jačina suše ne zavisi samo od vremenskih uslova, već i od prirode i zahteva konkretnih lokaliteta). Ali moguće je dati dovoljno precizne procene.

Kako govore savremeni indikatori, u onom davno prošlom vremenu, od 1961. do 1990. godine, tokom samo 10% godina bila je zabeležena suša (ili drugim rečima: tokom tih trideset godina, u Srbiji su se dogodile tri godine sa sušom).

Tokom decenije od 2011. do 2020. godine suše su se događale, u proseku, svake druge godine. One nisu bile samo znatno češće, već i jače – izdvaja se suša iz 2012. godine koja je drastično uticala na društvo u celini, a posebno na poljoprivredu.

Ove brojke su neke od najbazičnijih pokazatelja realnosti klimatskih promena na ovim prostorima. Njih bi, u idealnom slučaju, javnost trebalo da usvoji, i da prati u narednim decenijama, kao što se prate i znaju sportski rezultati ili sastavi Narodne skupštine. Jer i ovi podaci će se u budućnosti menjati – a razlike će biti sve veće.

Treba, drugim rečima, da se prilagođavamo, ali ne čak ni na ove vremenske uslove koji su uveliko promenjeni, već na one vremenske uslove koji nas tek čekaju, kako ovaj 21. vek bude odmicao.

Izvor: Klima101, autorka: dr Ana Vuković Vimić

Oznake:

klimatske promenesrbijatemperature

Podeli

Zaprati Autor

CityMagazine

Ostali članci

Zašto je opasno izbaciti iz ishrane ugljene hidrate i koliko je potrebno uneti na dan
Prethodni

Zašto je opasno izbaciti iz ishrane ugljene hidrate i koliko je potrebno uneti na dan

Crveno meso povećava holesterol, a ovi ljudi nikako ne bi trebalo da ga jedu
Sledeći

Crveno meso povećava holesterol, a ovi ljudi nikako ne bi trebalo da ga jedu

Sledeći
Crveno meso povećava holesterol, a ovi ljudi nikako ne bi trebalo da ga jedu
24.05.2023.

Crveno meso povećava holesterol, a ovi ljudi nikako ne bi trebalo da ga jedu

Prethodni
23.05.2023.

Zašto je opasno izbaciti iz ishrane ugljene hidrate i koliko je potrebno uneti na dan

Zašto je opasno izbaciti iz ishrane ugljene hidrate i koliko je potrebno uneti na dan

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    rouzovi
    Komedija „Rouzovi” inspirisana čuvenom komedijom ima sjajnu ekipu
    Filip Milosavljević
    exit
    Jubilarni EXIT festival uz više od 200.000 posetilaca odbranio slobodu uz poruku da su ljubav i svetlost nezaustavljivi
    CityMagazine
    exit
    Na desetine hiljada ljudi skandiralo „Pumpaj“ na glavnoj bini Exita
    CityMagazine
    film
    Glumio je kod Kusturice i u drugim kultnim filmovima, a danas “prodaje telo” preko svog zvaničnog sajta
    CityMagazine
    za milion godina
    Zdravko Čolić se žalio na ova dva muzičara: Duhovita priča sa snimanja pesme “Za milion godina” koju malo ko zna
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖