• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?

Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?

Ivana Munišić Jovanović
06.02.2021. 3 min Putovanja

Nedavno se u Beočinu okupila neformalna grupa meštana, a Jelena Viktorova jedna je od njih, koja istražujući arhive sve do Pešte, pokušava da dvorac Špicer budućom monografijom ne samo sačuva od zaborava, već i da ispravi pogrešne teze.

Sablasno napušten, ruiniran, ali i dalje dirljivo lep, beočinski dvorac Špicer svedoči o jednom minulom vremenu ali i nerazumevanju da se ovo zdanje sagrađeno 1898. godine spase od propasti, da mu se udahne novi život, dâ nova namena i da se Beočin i Vojvodina njime diče kao turističkom atrakcijom. Ipak, ne može se reći da nije bilo inicijative za njegovu revitalizaciju i da je nema i danas.

Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?

Nedavno se u Beočinu okupila neformalna grupa meštana, a Jelena Viktorova jedna je od njih, koja istražujući arhive sve do Pešte, pokušava da ovaj dvorac budućom monografijom ne samo sačuva od zaborava, već i da ispravi pogrešne teze.

„Šturi i ograničeni javno dostupni izvori informacija o dvorcu doprineli su da se o njemu šire neistine i mitovi. Prema gotovo svim do sada predstavljenim pričama koje smo imali prilike da pročitamo o dvorcu, navodi se da je porodica Špicer nemačkog porekla i da je napustila Beočin uoči Drugog svetskog rata. Činjenice najpre ukazuju da je reč o jevrejskoj porodici koja je otišla znatno ranije iz Beočina, ali da su u dvorcu, nakon njih, živeli ljudi iz porodice Orenštajn s kojima su bili blisko povezani. Zabluda je i da je projektant ovog zdanja čuveni Imre Steindl koji je dizajnirao zgradu mađarskog Parlamenta jer arhive ukazuju na čitav niz dokumenata koji svedoče da je to ipak bio njegov učenik i arhitekta privatno blizak Špicerovima, Ignac Alpar”, kaže Viktorova.

Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?

Ono što se sigurno zna jeste da je dvorac podigao ugledni zemljoposednik i industrijalac Edvard Ede Špicer koji je sa svojim poslovnim partnerima Henrikom Orenštajnom i Semjuelom Redlihom u Beočinu bio vlasnik fabrike cementa. Sagrađen od najkvalitetnijeg cementa (kao zaštitnim znakom Beočina) između dva veka, a u susret dolasku lepe secesije, dvorac je skladna i maštovita mešavina stilova s elementima gotike, baroka i romanike. Čuvena žolnai keramika, ornamenti i vitraž ni danas ne ostavljaju ravnodušnim posetioce koji se osmele da sve pogledaju izbliza uprkos upozorenjima da to nije bezbedno zbog mogućnosti urušavanja, a najčešće pitanje koje postave nakon toga jeste kako je moguće da takvo zdanje predajemo zubu vremena i ima li ovaj dvorac naslednika? 

Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?
Izvor: Arhiva Sremskih Novina

„Tu dolazimo do mračnijeg dela istorije, jer su potomci raseljavani, neki su nestajali u logorima, a njihova imovina je 1948. u Beočinu nacionalizovana. Njihove rezidencije u Budimpešti su pod zaštitom države i nisu doživele sudbine kao dvorac u Beočinu, i to je ono što boli, jer ako je ono što su ljudi gradili odraz njihove civilizacije i društva, onda je ovo što mi čuvamo odraz naše, i to je zapravo poražavajuće. Možda je priča o spasavanju dvorca utopija, ali priča o spasavanju sećanja definitvno nije, te budućim generacijama možemo ostaviti barem istinu o ove tri porodice koje su bile na više načina međusobno povezane i kojima dugujemo ne nastanak već ključni razvoj industrijalizacije u Beočinu. O ovome i sudbini dvorca posle rata, sa mnom će pisati i drugi autori, iskreni ljubitelji ovog zdanja i poznavaoci istorije Beočina”, kaže Jelena.

Dvorac Špicer – utopija ili sećanje?

Građani se zalažu i za pokretanje tribine kao otvorenog javnog dijaloga između predstavnika civilnog sektora, opštinske vlasti, Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika od kojeg se očekuje da pojasni problematiku i status objekta, ali i Ministarstva kulture koje treba da informiše javnost o namerama i strategijama za čuvanje kulturne baštine. Moralo bi se znati šta je ovde srž problema propadanja objekta u koji je 2016. uloženo tek za urgentnu sanaciju krova. Dvorac Špicerovih, nekada porodična rezidencija, a posle rata muzička škola, te hotel, rehabilitacioni centar za ratne i vojne invalide, a onda i ugostiteljski objekat, danas je tek dvorac promaja. Od sjaja do očaja, dok s kupole ne padne poslednja statua turula, mitske ptice koja je po predanju zaštitnik. Veruje se da će tada pasti i nada za revitalizaciju ovog neobičnog dvorca.

Fotografije: Jelena Viktorova

Oznake:

beočindvoracgrađevinekulturno blagokulturno nasleđevojvodina

Podeli

Zaprati Autor

Ivana Munišić Jovanović

Profesorica srpske književnosti i jezika. Novinarka i TV voditeljka. Buntovnica sa razlogom. Voli knjige i oblake. Još uvek dete, ali i odgovorna mama. Vlasnica mačke.

Ostali članci

Međunarodni bijenale umetničkog dečijeg izraza BUDI raspisao konkurs za radove na temu „Male ludosti – velike mudrosti”
Prethodni

Međunarodni bijenale umetničkog dečijeg izraza BUDI raspisao konkurs za radove na temu „Male ludosti – velike mudrosti”

Biofar Anti-Ox SOD Direct: Za prirodnu zaštitu ćelija
Sledeći

Biofar Anti-Ox SOD Direct: Za prirodnu zaštitu ćelija

Sledeći
Biofar Anti-Ox SOD Direct: Za prirodnu zaštitu ćelija
06.02.2021.

Biofar Anti-Ox SOD Direct: Za prirodnu zaštitu ćelija

Prethodni
05.02.2021.

Međunarodni bijenale umetničkog dečijeg izraza BUDI raspisao konkurs za radove na temu „Male ludosti – velike mudrosti”

Međunarodni bijenale umetničkog dečijeg izraza BUDI raspisao konkurs za radove na temu „Male ludosti – velike mudrosti”

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    AI bend
    DA SE P(L)OČASTIMO: Mašine su došle da zavladaju, pa smo rešili da recenziramo album AI benda The Velvet Sundown
    Miloš Dašić
    Zdravko Čolić
    Za ovu svoju pesmu Zdravko Čolić kaže da je najbolja, ali ne sme da je peva uživo: “Svaki čovek ovu pesmu može napisati o svojoj ženi”
    CityMagazine
    pripovedač
    „Pripovedač“: Ispričaj mi priču
    Filip Milosavljević
    Prva bioskopska projekcija na Divčibarama ikada: ‘Kad budem mrtav i beo’ pod zvezdama u okviru 10. Mountain Music Festa
    Prva bioskopska projekcija na Divčibarama ikada: ‘Kad budem mrtav i beo’ pod zvezdama u okviru 10. Mountain Music Festa
    CityMagazine
    film
    Kako je ruska pesma o vojniku na frontu inspirisala domaći hit film: Pre 30 godina je bila premijera ostvarenja koje i danas gledamo sa knedlom u grlu
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖