• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Od zatvora do svetskog uspeha: Priča o najpoznatijem jugoslovenskom proizvodu i ženi koja ga je stvorila
Vegeta, foto: ALP AKSOY / Alamy / Profimedia

Od zatvora do svetskog uspeha: Priča o najpoznatijem jugoslovenskom proizvodu i ženi koja ga je stvorila

Dodajte City Magazine u omiljeni Google izvor Više
CityMagazine
24.02.2026. 3 min Ishrana

Da je rođena u Americi ili Nemačkoj, Zlata Bartl bi, kažu mnogi, verovatno nosila Nobelovu nagradu. Ovako je postala autorka recepture za Vegeta, najpoznatiji začin sa ovih prostora, koji je odavno prešao granice Balkana. Ipak, njen put do tog uspeha bio je sve samo ne jednostavan.

Zahvaljujući profesorki i naučnici Zlati Bartl, jela u domaćinstvima širom bivše Jugoslavije – ali i mnogo dalje – dobila su prepoznatljiv, pun ukus. Iza nadimka „Teta Vegeta“ krila se žena izuzetne inteligencije, discipline i snage.

View this post on Instagram

A post shared by TRT Balkan BHSC (@trtbalkanbhsc)

Rođena je februara 1920. godine u Docu kraj Travnika. Dok su druga deca maštala o bajkama, nju je fascinirala – hemija. Ta radoznalost odvela ju je na studije u Zagreb, gde nije izabrala samo jedan smer, već čak četiri oblasti: hemiju, fiziku, matematiku i mineralogiju.

Bila je i pravi poliglota – pored maternjeg jezika govorila je engleski, nemački, španski, italijanski i francuski. Nakon studija vratila se u Sarajevo, gde je radila kao profesorka. Ali taj period obeležila je i velika nepravda.

Školski izlet u Italiju koštao je Zlatu Bartl ozbiljnih problema sa posleratnom vlašću tadašnje Jugoslavije. Njeno turiranje i razgledanje Italije vlasti su potpuno pogrešno protumačile, pa je 1946. godine osuđena na osam godina zatvora sa prisilnim radom i trajnim gubitkom građanskih prava. Tadašnje političke strukture nisu previše marile za njenu stranu priče, a izrečenu kaznu, tada već diplomirana profesorica, služila je u Kaznenom zavodu u Zenici. Kada su je nakon 15 meseci uslovno pustili, i inače krhkog zdravlja, Zlata Bartl je u zatvoru obolela od tuberkuloze kostiju i deformacije kičme, a posledice bolesti pratile su je kroz ceo život.

„Osuđena sam na osam godina jer sam se oduševljavala Italijom. Jesam, ali njenim spomenicima i kulturom, a oni su verovatno protumačili da sam se oduševljavala italijanskim fašizmom“, kazala je Zlata Bartl, koja se nakon završetka studija i odsluženja zatvorske kazne zaposlila kao profesorka hemije u Banjoj Luci, a potom u Zavodu za industrijska istraživanja u Sarajevu.

Nakon svega, Zlata je odlučila da energiju usmeri isključivo na nauku. Neprestano je čitala stručne časopise i usavršavala znanje. Listajući novine videla je oglas da Podravka trži hemičare.

“Brzo sam shvatila šta i kako treba raditi i počela sam se osećati delom tog tima i sredine, koja me izuzetno lepo primila. Zaljubila sam se u Podravku i njene ljude na prvi pogled” – rekla je tada Bartl, koja je dobila priliku da radi u najvećoj prehrambenoj firmi.

Podravka je u to vreme trebala nešto više od sušenog povrća i pekmeza, pa je pred ceo tim hemičara postavljen veliki izazov – osmisliti nešto što će kompaniju lansirati na vrh. Već 1957. godine na Zagrebačkom velesajmu predstavili su četiri vrste dehidratizovanih supa, a upravo je Zlata Bartl bila zaslužna za taj veliki i praktičan izum, koji je zbog brze pripreme i domaćeg ukusa ubrzo osvojio potrošače. Iako su rađene u skromnim posleratnim uslovima, takve supe bile su pun pogodak. Zbog nedostatka mašina, prve vrećice su zatvarali peglama.

“Imali smo malo, jela sam jednom dnevno, ali radili smo i stvarali punom parom da svoju fabriku izvučemo iz teškoća”, kazala je Bartl prisećajući se rada kasnih 50-ih u fabrici.

Ubrzo nakon supa, Podravka je predstavila Vegetu. Proizvod koji je “buknuo” na tržištu osmislila je 1958. godine ekipa na čijem je čelu bila profesorka Bartl, a zbog jedinstvene formule, koja podseća na toplo i domaće, ostao je i najznačajniji Podravkin proizvod do danas. Bila je to prava inovacija u prehrambenoj industriji, a na tržište je stigla godinu dana kasnije. Vegeta je Zlatu Bartl trajno upisala u istoriju najvećih izumitelja u svetskoj prehrambenoj industriji i pozicionirala Podravku na vrh hrvatske ekonomije. Potražnja za ovim ukusnim sastavom sušenog povrća nadmašila je već tada sva očekivanja.

Iako je tokom života dobila brojna priznanja, javnost je najčešće pamti po toplom nadimku „Teta Vegeta“ – kao ženu koja je, uprkos ličnim tragedijama i istorijskim lomovima, ostavila dubok trag u svakodnevici miliona ljudi i zauvek promenila ukus domaće kuhinje. Zlata Bartl preeminula je u Koprivnici 2008. godine.

Oznake:

vegetazlata bartl

Podeli

Zaprati Autor

CityMagazine

Ostali članci

Objavljena je lista 10 najboljih plaža na svetu u 2026. godini: Čak četiri su u Evropi
Prethodni

Objavljena je lista 10 najboljih plaža na svetu u 2026. godini: Čak četiri su u Evropi

Sve više ljudi izbegava dezodoranse sa ovim sastojkom, a evo i zašto
Sledeći

Sve više ljudi izbegava dezodoranse sa ovim sastojkom, a evo i zašto

Sledeći
Sve više ljudi izbegava dezodoranse sa ovim sastojkom, a evo i zašto
25.02.2026.

Sve više ljudi izbegava dezodoranse sa ovim sastojkom, a evo i zašto

Prethodni
24.02.2026.

Objavljena je lista 10 najboljih plaža na svetu u 2026. godini: Čak četiri su u Evropi

Objavljena je lista 10 najboljih plaža na svetu u 2026. godini: Čak četiri su u Evropi

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    kozmaj bazar
    Otvoren konkurs za izlagače na KoZmaj bazaru
    CityMagazine
    kozmaj bazar
    Otvoren konkurs za izlagače na KoZmaj bazaru
    CityMagazine
    Brkovi
    Koji su najbolji brkovi svih vremena? Pitali smo čoveka koji bi to morao da zna
    Miloš Dašić
    monohrom
    Monohrom objavljuje singl „Nedelja ’26.” povodom 10 godina benda
    CityMagazine
    Pričali smo sa TBF-om na Sea Staru i saznali istinu za kojom i dalje plaču Skali i Molder
    Pričali smo sa TBF-om na Sea Staru i saznali istinu za kojom i dalje plaču Skali i Molder
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖