U ovim državama se najbolje živi, a najmanje radi
Prema Global Life-Work Balance Indexu za 2025. godinu, osam država sa najboljim balansom između posla i privatnog života su Novi Zeland, Irska, Belgija, Nemačka, Norveška, Danska, Kanada i Australija.
Indeks je sastavljen na osnovu pokazatelja kao što su zakonski godišnji odmor, bolovanje, plaćeno porodiljsko odsustvo, minimalna satnica, pristup zdravstvenoj zaštiti, prosečan broj radnih sati nedeljno, bezbednost i nivo zadovoljstva životom.
Osam država sa najboljim balansom posla i života
Na vrhu liste nalazi se Novi Zeland, koji je treću godinu zaredom zauzeo prvo mesto, sa ukupnim rezultatom 86,87 od 100. U izveštaju se ističe da ova zemlja kombinuje relativno kratku radnu nedelju od 33 sata, 32 dana zakonskog godišnjeg odmora, 26 nedelja plaćenog porodiljskog odsustva i univerzalni zdravstveni sistem.
Irska je na drugom mestu, pre svega zahvaljujući kombinaciji visoke minimalne satnice, 30 dana zakonskog odmora, 26 nedelja plaćenog porodiljskog odsustva i veoma dobrih bezbednosnih pokazatelja. Prosečna radna nedelja iznosi 34,3 sata, što je među povoljnijim rezultatima u Evropi.
Treće mesto pripalo je Belgiji, koja se izdvaja relativno kratkom prosečnom radnom nedeljom od 34,1 sat, 30 dana godišnjeg odmora i snažnom socijalnom zaštitom.
Odmah iza nje je Nemačka, gde prosečna radna nedelja iznosi 33,2 sata, uz 30 dana zakonskog odmora i visok nivo institucionalne sigurnosti.
Među prvih pet nalazi se i Norveška, koja je prema ovom indeksu posebno napredovala zahvaljujući roditeljskim politikama. U izveštaju se navodi 35 dana zakonskog odmora, 49 nedelja plaćenog porodiljskog odsustva i prosečna radna nedelja od 32,6 sati.
Visoko su rangirane i druge nordijske zemlje. Danska je na šestom mestu, sa 35 dana zakonskog odmora i prosečnom radnom nedeljom od 32,5 sati. U istom izveštaju navodi se i da Holandija ima najkraću prosečnu radnu nedelju među analiziranim državama – 30,5 sati, iako nije među prvih osam ukupno.
Sedmo mesto zauzela je Kanada, koja u indeksu dobro stoji zahvaljujući univerzalnom zdravstvenom sistemu, snažnoj zaštiti zaposlenih tokom bolovanja i prosečnoj radnoj nedelji od 35,2 sata. Na osmom mestu je Australija, sa 30 dana zakonskog odmora, prosečnom radnom nedeljom od 32,29 sati i visokom minimalnom satnicom.
Važno je naglasiti da ovakva rangiranja ne mere samo broj radnih sati. OECD, na primer, prati i godišnji broj stvarno odrađenih sati, što je tek jedan deo šire slike. Zato države sa dobrim balansom između posla i privatnog života uglavnom kombinuju kraće radno vreme, sigurnije radne uslove, duži odmor i dostupniju zdravstvenu i porodičnu zaštitu.

Nije tačno da ljudi tamo malo rade, samo imaju krace radne nedelje, ali zato rade maximalno, profesionalno, stručno, sa voljom, pametnije itd.Kod nas se “bije sve u 16”, trecina vremena u prazno, a rezultati i zadovoljstvo radnika se vide.