• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Tolerancija – pogled iz drugačije perspektive

Tolerancija – pogled iz drugačije perspektive

Jelena Jovanović
28.02.2022. 3 min PsihologijaZdravlje

Pojam tolerancije povezan je sa moralom, empatijom i osećajem za pravičnost. Proučavali su ga mnogi filozofi, psiholozi i sociolozi. I došli do zaključka da toleranciju u najvećoj meri određuje društvena uslovljenost, ali i da se do nje može doći – postavljanjem pravih pitanja.

Tolerancija omogućava uspešne međuljudske odnose, prihvatanje navika drugih, kao i mišljenja sa kojima se ne slažemo. Ona se ne odnosi samo na prihvatanje ljudi iz različitih kultura, već i na prihvatanje i razumevanje onih koji su drugačiji i različiti od nas, u bilo kom pogledu.

Tolerancija često ima negativnu konotaciju, doživljava se kao „podnošenje“ nečega što ne volimo ili čak mrzimo. Ali biti tolerantan ne znači trpeti ljude. Radi se o ulasku u svaku interakciju otvorenog srca i otvorenog uma. I imati poštovanje i saosećanje. A to nije uvek lako.

Tolerancija – pogled iz drugačije perspektive
Photo by Greta Hoffman from Pexels

Šta nas određuje?

Ključ je u razumevanju i poštovanju društvenih uslova. Društvena uslovljenost, naime, umnogome određuje naša ponašanja i uverenja. Tokom odrastanja i sazrevanja usvajamo i preuzimamo pretpostavke i stavove naše porodice, prijatelja i društvenog kruga. Ljudi su retko svesni ove uslovljenosti i toga koliko nesvesno upijaju stavove okoline.

Tolerancija je uviđanje da tuđa društvena uslovljenost može biti u suprotnosti sa vašom, ali da vam to ne daje pravo da je negativno određujete. Tolerancija je, dakle, fer, objektivan i popustljiv odnos prema onima čija se mišljenja, običaji, rasa, vera, nacionalnost itd. razlikuju od naših. Osoba koja je tolerantna lišena je netrpeljivosti, a autentična tolerancija ide ruku pod ruku sa prihvatanjem i razumevanjem. Razumevanje je od suštinskog značaja, mada je u životu moguće tolerisati ili prihvatiti nekoga, a da ga ne razumete, kao što je moguće i razumeti drugačiju kulturu ili osobu bez prihvatanja, pa i bez tolerancije.

Zanimljivo je i da je pogrešna pretpostavka da odsustvo predrasuda automatski znači da je osoba tolerantna. Predrasude i tolerancija su zapravo teoretski različiti koncepti – a ne suprotni jedan drugom, i koegzistiraju kod većine ljudi.

Kako postati tolerantan?

Pravo pitanje, posebno u današnjem vremenu zaoštrenosti, ostrašćenosti, netrpeljivosti i olakog osuđivanja je kako negovati toleranciju. Stručnjaci sugerišu da odgovor leži u vežbanju radoznalosti. Možete, naime, da postavljate sebi pitanja koja se odnose na društvene uslove. Najbolji način da ostanete otvoreni prema društvenoj uslovljenosti jeste da se zapitate zašto se ljudi ponašaju, misle ili veruju na određeni način.

To ne znači agresivno preispitivanje sistema verovanja ljudi, već razmišljanje o tome zašto su ljudima koji se razlikuju od nas njihove navike ili uverenja važni. I kako se njihovo ponašanje uklapa u kontekst njihovog porekla.

Isto tako, možete i sebi da postavite pitanje zašto verujete u jedno, a ne verujete u drugo? Možda ćete otkriti da su vaša uverenja više pod uticajem društvenih uslova nego što ste mislili.

Tolerancija – pogled iz drugačije perspektive
Photo by Roberto Hund from Pexels

Moralna vrlina

Alternativni način da razmišljamo o toleranciji je da je stavimo u opseg morala i shvatimo da je ona zapravo – moralna vrlina. Mnogi filozofi su povezali toleranciju sa poštovanjem, jednakošću i slobodom. Neki od njih su tvrdili da toleranciju treba posmatrati kao pozitivnu građansku dužnost pojedinaca, kada je odnos prema drugima u pitanju. Odnosno – kao moralnu obavezu ili dužnost koja uključuje poštovanje pojedinca, kao i međusobno poštovanje i uvažavanje među ljudima.

Filozofi su naveli i da tolerancija omogućava koegzistenciju suprotstavljenih tvrdnji o verovanjima, vrednostima i idejama sve dok se one uklapaju u prihvatljive moralne vrednosti. Filozofi Džon Lok, Baruh Spinoza, Džon Stjuart Mil su tvrdili još i da tolerantni ljudi cene pojedinca, njegovu nezavisnost, i slobodu izbora.

Brojna psihološka istraživanja su dokazala da su određeni tipovi ličnosti tolerantniji od drugih. Recimo, izražen osećaj pravičnosti i izražena empatija najbolji su pokazatelji da kod neke osobe postoji i tolerancija prema različitosti. Empatične osobe su, naime, osetljive na misli, osećanja i iskustva drugih. U stanju su da sebe vide u tuđim cipelama, te da lakše razumeju i prihvate one koji se razlikuju od njih.

Naslovna fotografija: Alesia Kozik/Pexels

Oznake:

različitostrazumevanjetolerancija

Podeli

Zaprati Autor

Jelena Jovanović

Profesor književnosti i novinar. U novinarstvu dugo, u City magazinu od 2010. Najčešće i najomiljenije teme- kultura, trendovi i moda.

Ostali članci

#211 City Magazine // Milunka
Prethodni

#211 City Magazine // Milunka

Koliko na svetu ima vrsta drveća?
Sledeći

Koliko na svetu ima vrsta drveća?

Sledeći
Koliko na svetu ima vrsta drveća?
28.02.2022.

Koliko na svetu ima vrsta drveća?

Prethodni
27.02.2022.

#211 City Magazine // Milunka

#211 City Magazine // Milunka

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    5 reči protiv straha: Zoran Radmilović imao je formulu za slobodu, a njegovo pismo od pre 40 godina treba da čitamo svakog dana
    5 reči protiv straha: Zoran Radmilović imao je formulu za slobodu, a njegovo pismo od pre 40 godina treba da čitamo svakog dana
    CityMagazine
    28 godina kasnije
    Gledao sam “28 godina kasnije”, najiščekivaniji nastavak godine, i imam jednu lošu vest za horor fanove
    Miloš Dašić
    film ajkula
    50 godina filma koji je zauvek promenio industriju, ali i letovanja ljudima: Horor koji su svi gledali, voleli i plašili ga se
    CityMagazine
    „E, ćao, moje ime je Nikola Đuričko, ja sam naš poznati glumac", rekao je u videu i ljudi sada ne prestaju da ga hvale
    „E, ćao, moje ime je Nikola Đuričko, ja sam naš poznati glumac”, rekao je u videu i ljudi sada ne prestaju da ga hvale
    CityMagazine
    igor božanić
    DA SE P(L)OČASTIMO – Igor Božanić na novom albumu peva mračne sevdalinke na jarkom suncu
    Miloš Dašić

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖