Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo
Najšira publika je za sagu Snowpiercer (ili u prevodu na srpski: Ledolomac) čula 2013. godine, zahvaljujući dvosatnoj filmskoj ekstravaganci u režiji budućeg oskarovca Bong Džun-Hoa (Parazit, Sećanja na ubistvo, Domaćin), južnokorejsko-češkoj koprodukciji na engleskom jeziku u kojoj glavnu ulogu tumači Kris Evans potpomognut čitavom plejadom renomiranih glumaca sa svih meridijana (Tilda Svinton, Kang-ho Song, Džejmi Bel, Ed Haris, Džon Hart…). Ipak, poreklo ovog fenomena ima mnogo dublje korene, i seže do logičnog odredišta: sveta stripa.
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 1 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/Ledolomac-u-prirodnom-okruženju.jpg)
Vratimo se četrdesetak godina u prošlost, na početak 80-tih. U samom središtu Snowpiercer sage nalazi se francuski strip Le Transperceneige iz 1982. godine, na čijem nastanku su sarađivali scenaristi Žak Lob i Benžamen Legran, kao i crtač Žan Mark Rošet. Ovo delo je vremenom steklo kultni status među ljubiteljima evropskog stripa i doživelo brojna izdanja. Integralno izdanje na srpskom koje su objavili Urban Reads i Makondo obuhvata tri prva albuma iz ovog serijala, pomenuti Le Transperceneige (kasnije reizdan pod naslovom Begunac koji je iskorišćen i kod nas), kao i albume Istraživač (1999) i Prelazak (2000). No, da se za početak zadržimo na Beguncu koji je, uostalom, i lokomotiva koja je pokrenula čitavu priču…
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 2 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/Adelin-i-Prolov.jpg)
Svako ko je gledao Bong Džun-Hoov film ili prvih nekoliko epizoda televizijske serije Snowpiercer koja se upravo emituje na američkom kanalu TNT, prepoznaće osnovni zaplet: čovečanstvo je uništeno stravičnom ledenom olujom, a malobrojni preživeli su se sklonili u voz koji naizgled besciljno luta ledenom pustoši. Tenzije u vagonima rastu zbog nasilne podele na klase i užasnog ugnjetavanja, pa tako, paradoksalno, veća opasnost vlada od onog što je unutra, nego od bele pustoši koja sve okružuje. Iako je zaplet isti, ton filma i stripa se bitno razlikuju. Dok je filmska vizija krcata akcijom i groteskom, strip je mnogo svedeniji. Rošetov crno-sivo-beli crtež je veoma precizan, linije su čiste, a likovi realistični. U scenarističkom pogledu, u središtu Begunca je ljubavna priča između Prolova, begunca iz zadnjih vagona, i aktivistkinje Adelin Belo, pripadnice grupe za pomoć putnicima iz trećeg razreda. Njihov susret dovodi do provale strasti, a onda i iskrene privrženosti koja, tokom kratkog vremena koji provode zajedno, prerasta u ljubav. Priča prati putovanje Prolova iz zadnjih vagona (u kojima vlada potpuno beznađe), ka glavnom štabu u kome se donose političke odluke, a nakon toga i do moćne lokomotive koja pokreće ovaj voz prokletih. Mračan je to put, a hijerarhija unutar Ledolomca je zapravo jasan odjek međuljudskih odnosa u stvarnom svetu: dok jedni pate u najvećim mukama, obespravljejni i gladni, privilegovani u prednjem delu kompozicije uživaju u svojim zlatnim vagonima. Između su oni koji nisu ni tamo ni ovde, putnici druge klase. Neki jedu zečeve, drugi pacove, a treći su prisiljeni da postanu kanibali – sve zavisi od toga koji vam je kupe dodelila sudbina.
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 3 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/Adelin-Belo-želi-da-pomogne.jpg)
Kako se Prolov i Adelin kroz hiljadu i jedan vagon probijaju ka lokomotivi, oni postepeno otkrivaju tajne Ledolomca, a sa njima ih otkrivamo i mi, čitaoci. Uzbudljivo je to putovanje, mada prilično sumorno i nihilističko, uz ikonografiju koja najviše podseća na totalitarni sovjetski sistem. Sve je veoma retro (čak i u odnosu na početak 80-ih kada je album nastao), a svaki novi korak donosi još nasilja, beznađa, perverzija i otuđenosti. Bez obzira na mučno putovanje i mračan kraj u ishodištu, Begunac je album koji ume povremeno da razgali čitalačko srce, ne samo zbog ljubavne priče koja se nalazi u samom njegovom u središtu, već i zbog toga što nas uverava da dobro u ljudima ipak postoji. Ovo je pre svega dato kroz lik hrabre i preduzetne Adelin Belo, žene spremne da se žrtvuje za dobrobit drugih. Begunac je ispripovedan iz pomoć 107 strip-tabli i poseduje potpunu narativnu zaokruženost, pa ne čudi što se ideja za nastavak nije odmah rodila. Ipak, dvadesetak godina kasnije, odlučeno je da se putovanje nastavi. Doduše, po novim pravilima.
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 4 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/BeFunky-collage-1-9.jpg)
Sledeća dva albuma, Istraživač i Prelazak čine celinu za sebe. Idejni tvorac prvog albuma, Žak Lobu, preminuo je 1990. godine, tako da je scenarističko kormilo u potpunosti preuzeo Benžamen Legran. Rošet je i dalje zadužen za likovni deo, s tim da se njegov stil tokom godina veoma promenio. Igra crnog, belog i sivog je i dalje tu, ali je Rošetov crtež postao mnogo stilizovaniji, plastičniji, zreliji i, ako ćemo iskreno, moderniji. Retro štimung je nestao i zamenio ga je futurizam. Sve to dolazi nekako prirodno i bez usiljenosti zato što Legran veoma mudro koncipira priču novih albuma. Begunac i dalje ostaje celina za sebe, mada su pojedini elementi tog albuma preneti i u Istraživača i Prelazak; sve to sa velikim uvažavanjem prema Lobu, kao efektan omaž i spona. Ipak, Istraživač i Prelazak donose sasvim novu priču i nisu direktan nastavak Begunca. Radnja je smešten u novi voz (da, ispotavlja se da voz iz Begunca nije bio jedini koji je umakao kataklizmi), donosi sličnu postavku i neka sasvim nova pravila. Snowpiercer dvojka, ili jednostavno voz, juri kroz nepreglednu snežnu belinu. Ali, ulog je ovoga puta još veći. Njegovi putnici su u neprekidnom strahu da će se sudariti sa ekspresom, vozom iz prvog albuma koji je doživeo tragičnu sudbinu.
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 5 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/Poseta-muzeju-nakon-Apokalipse.jpg)
Za raliku od ekperesa, Snowpiercer dvojka je tehnološki mnogo naprednija – pa može, između, ostalog da, po potrebi, i zakoči. To otvara mogućnost da specijalno obučeni istraživači posete ledenu pustoš i u voz donesu artefakte iz uništene civilizacije. Glavni junak je jedan od tih istraživača, Puđ Valjes, mladić koji, kako se radnja razvija, od potpunog autsajdera postaje heroj, a zatim i jedan od ljudi koji odlučuju o sudbini preživelih. Albumi prate i razvoj odnosa Puđa i Val Kenel, ćerke jednog od najmoćnijih ljudi u vozu koja pomaže preživelima da izdrže putovanje obezbeđujući im virtuelni beg van klaustrofobičnog okruženja. U Istraživačima i Prelasku ima mnogo više akcije i naučne fantastike nego u Beguncu, a i više prostora da se likovi razviju. Kraj Prelaska je, slično, Beguncu, veoma mračan, mada sa mogućnošću da se priča nastavi – što se i dogodilo deceniju i po kasnije u albumu Terminus (2015), četvrtom tomu Snowpiercer sage koji je nastao nakon uspeha filma. Terminus se ne nalazi u integralu Makonda i Urban Readsa, ali je njegovo objavljivanje već najavljeno na kraju Prelaska.
![Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo 6 Postapokaliptična saga „Snowpiercer“ u strip-albumima od kojih je sve počelo](https://citymagazine.danas.rs/wp-content/uploads/2020/06/Žan-Mark-Rošet.jpg)
Srpsko izdanje je vrhunski dizajnirano i odštampano, a može se nabaviti u dve verzije – u mekom i tvrdom povezu, sa dve različite naslovne strane. Pored albuma Begunac, Istraživači i Prelaz, ovo izdanje sadrži dirljiv pogovor Žan-Pjera Dionea, Rošetove crteže u koloru nastale tokom priprema za snimanje filma i biografije autora. Za prevod je bio zadužen Miloš Petrik, koji radi i na adaptaciji Terminusa, albuma na 232 stranice koji će se, kako je planirano, u prodaji pojaviti do Sajma.
Fotografije: Urban Reads/Makondo