• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Nobelovcima ne bi trebalo bespogovorno verovati na reč

Nobelovcima ne bi trebalo bespogovorno verovati na reč

Ljubisav Panić
27.04.2020. 3 min Aktuelno

Francuski virusolog Lik Montanje izazvao je veliku buru poslednjih dana. Naši mediji požurili su da prenesu izjavu u kojoj tvrdi da je oboljenje kovid-19 poteklo iz laboratorije. Korona virus, smatra Montanje, ima određene elemente HIV-a, što dokazuje da se na njemu eksperimentisalo. Aktuelna pandemija je, prema tome, posledica delovanja čoveka.

Montanje je jedan od trojice istraživača koji su otkrili HIV, a Nobelovu nagradu dobio je 2008. godine. Mnogi su zbog toga pomislili da je u pravu. Nijedno ozbiljno istraživanje, međutim, nije u genomu korona virusa prepoznalo nešto čudno i pronašlo trag koji bi ukazivao da je nastao veštačkim putem, ali su sva ta istraživanja ignorisana zbog senzacionalizma. Dok u drugim slučajevima postoji novinarska težnja da se pronađu bar tri nezavisna izvora, pojedinim autoritetima mediji pristupaju kao neprikosnovenim čuvarima istine. Zaboravili smo da su laureati nagrada obični ljudi i da tvrdnja bez pokrića ne bi smela da se pretvori u ekskluzivnu vest.

Nobelovcima ne bi trebalo bespogovorno verovati na reč
Prestižna Nobelova nagrada prvi put je dodeljena 1901. godine (foto thecanadianencyclopedia.ca)

Dobitnici Nobelove nagrade više puta su demonstrirali tendenciju zagovaranja potpunih besmislica u godinama posle priznanja. Do sada je oko 30 istaknutih naučnika podleglo ovom fenomenu, koji je postao poznat kao Nobelova bolest. Hemičar Lajnus Poling je, na primer, živeo u pogrešnom uverenju da velike količine vitamina C leče karcinom. Fizičar Brajan Džozefson postao je pobornik paranormalnih fenomena i teze da voda može da pamti. Biohemičar Keri Mulis otišao je toliko daleko da je negirao postojanje AIDS-a i tvrdio da je imao kontakt sa vanzemaljskim bićem.

Moglo bi se naširoko diskutovati o razlozima zbog kojih obrazovani i stručni ljudi završe na stranputici. Koreni problema verovatno se kriju u preteranom samopouzdanju, zanemarivanju podataka koji određenoj tezi ne idu u prilog, ili čak u nemogućnosti istraživača da uvide kako nije svaka ideja genijalna poput one za koju su nagrađeni. Sve navedeno primetno je u nastupima Lika Montanjea, dugogodišnjeg izazivača kontroverzi u javnosti.

Montanje je dospeo na listu ljudi sa Nobelovom bolešću zahvaljujući izjavama da se HIV može pobediti adekvatnom ishranom. Pored toga, pristalica je homeopatije, protivnik vakcinacije i veruje da DNK može da se teleportuje u vodi. Njegovo ubeđenje o koronavirusu potkrepljeno je jednako nesrećnim primerom.

Nobelovcima ne bi trebalo bespogovorno verovati na reč
Lik Montanje gradio je karijeru u Parizu i Šangaju (foto pa.suenee.cz)

Komentarišući epidemiju, Montanje se oslonio na istraživanje indijskih naučnika koje je diskreditovano u januaru. U njemu se zagovara teza da su pojedine nukleotidne insercije u korona virusu slične insercijama koje se mogu pronaći kod HIV-a, što je poslužilo za podupiranje tvrdnje da je virus veštački stvoren. Rezultati su, međutim, objavljeni na sajtu bioRxiv (gde se još uvek mogu pročitati), koji omogućava postavljanje manuskripta pre nego što on prođe stručnu recenziju i pronađe izdavača.

Tri insercije, koje autori smatraju problematičnim, uopšte ne vode poreklo od HIV-a i mogu se pronaći kod mnogih biljaka i životinja. „Rad je nabrojao samo sedam do 12 nukleotidnih insercija, dok ih HIV ima na stotine“, napisala je Jang Ence, naučnica iz Škole osnovnih medicinskih nauka Univerziteta u Pekingu. Ona je dodala da statističke analize rada krše osnovne norme i da navodno sumnjive delove virusa SARS-CoV-2 imaju i korona virusi poznati odranije.

Nobelovcima ne bi trebalo bespogovorno verovati na reč
Pasterov institut, na kom je Lik Montanje nekada radio, sekvencirao je celokupan genom SARS-CoV-2 virusa i ne zastupa mišljenje da je nastao u laboratoriji (foto pasteur.fr)

Teorijsko pristupanje genomu zaista mora biti mnogo pažljivije da bi se došlo do pouzdanog zaključka. Na primer, ljudi sa šimpanzama dele oko 98% genetskog materijala, što je prirodna pojava. Ova ogromna sličnost mogla bi u očima površnog posmatrača predstavljati dokaz da je u prošlosti sproveden nekakav eksperiment. „Ako uzmemo reč iz knjige i ona zaliči na neku drugu reč, možemo li reći da je prva kopirana iz druge? To je apsurdno“, rekao je Etjen Simon-Lorije, istraživač sa Pasterovog instituta u Parizu.

Virus se nalazi gotovo svuda u svetu, njegov genom je lako dostupan i u potpunosti je sekvenciran. Studije su potvrdile da je prešao sa životinje na čoveka, što je učinila i Svetska zdravstvena organizacija. Priče o kreiranju u laboratoriji zato igraju mnogo veću ulogu u politici, tabloidima i opskurnom javnom mnjenju nego u naučnoj zajednici. Simptomi Nobelove bolesti postali su primetni u celokupnom društvu. Oprez je, za sada, jedini ali i dovoljan lek. Nažalost, često ga nema u ponudi.

Naslovna fotografija: rossaprimavera.ru, history.com

Oznake:

naučnicinobelova bolestNobelova nagrada

Podeli

Zaprati Autor

Ljubisav Panić

Obožava film i nauku. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu. Novinarstvom se bavi više od deset godina. Pisao je članke, filmske kritike i kritike naučnopopularne literature za Lice ulice, Yellow Cab, Popboks, Dobre vesti...

Ostali članci

Poznate ličnosti u opuštenom karantinskom izdanju
Prethodni

Poznate ličnosti u opuštenom karantinskom izdanju

Evo kako poznate ličnosti izgledaju nacrtane na razne načine
Sledeći

Evo kako poznate ličnosti izgledaju nacrtane na razne načine

Sledeći
Evo kako poznate ličnosti izgledaju nacrtane na razne načine
27.04.2020.

Evo kako poznate ličnosti izgledaju nacrtane na razne načine

Prethodni
27.04.2020.

Poznate ličnosti u opuštenom karantinskom izdanju

Poznate ličnosti u opuštenom karantinskom izdanju

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    exit 2025
    Exit 2025: Šta sve treba da znate o ovogodišnjem izdanju festivala pre njegovog početka
    CityMagazine
    The Prodigy
    Kada je buka postala sloboda: The Prodigy u Beogradu 1995. i povratak na Exit 2025.
    Miloš Dašić
    ratni film
    Za njega kažu da je najtačniji i najbrutalniji ratni film ikad snimljen: Reditelj je pre 40 godina snimio ovo remek delo i svojevoljno otišao u penziju jer nije morao više ništa da kaže
    CityMagazine
    štrumpfovi
    „Štrumpfovi – veliki film“ vodi u nezaboravnu avanturu
    CityMagazine
    ivan tokin
    Najzrelije Tokinovo delo – „Crna noć nada mnom i zvezdano nebo u meni” u prodaji od 10. jula
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖