• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Retro kuhinja: Patišpanj

Retro kuhinja: Patišpanj

Isidora Spasić
07.08.2021. 5 min Recepti

Ako se ijedan kolač može smatrati ubedljivo globalno prihvaćenim, onda je to jedino – patišpanj. Stoga bi bilo potpuno suvišno, a i nemoguće, pobrojati gde je sve na svetu poznat i prisutan, jer ima ga – posvuda. Međutim, jedino ga nema u poslastičarnicama, niti među slatkišima u supermarketima, a i nikada se ne služi u zvaničnim prilikama, ponajmanje na slavama. Patišpanj je odavno otišao u ilegalu porodične intime. I, smatramo da je to za njega kompliment. Doduše, često se koristi kao element za druge kolače, ali onda se ti kolači drugačije zovu, i u tim slučajevima ni p od patišpanja se ne pominje.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.erecipe.com

O patišpanju

Patišpanj mnogi prisvajaju kao svoj originalni slatki izum, u čemu prednjače Španci i Italijani. Ali, svi pokušaji raznih nacija da patišpanj uvrste u svetsku kulinarsku baštinu kao svoj nacionalni ponos, dokazujući da poreklom pripada samo njima, nisu urodili plodom, i redom su svi odbijani. Za to postoji opravdan razlog, a evo i zašto!

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.prima.co.uk

Patišpanj jeste nastao u Španiji, ali – u kuhinjama jevrejske zajednice. Jevreji Sefardi pošteno su ga nazvali pan di Spagna, a što jednostavno znači – „španski hleb“. Španci su ga odmah prihvatili, ali, začudo, ne i naziv! Možda iz teško shvatljive sujete, jer ga nisu oni smislili, već su mu dali naziv bizcocho, a što je još teže shvatljivo, jer je pod ovim nazivom tada već postojao bar jedan kolač, donekle sličan patišpanju. Ako napomenemo da se sve odvija tokom XV veka, možda će stvari biti razumljivije.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.cooking.kapook.com

Sve se drastično menja 1492. godine, kada su svi Jevreji proterani iz Španije (svakako ne zbog patišpanja), a njihova imovina konfiskovana… Podsetimo da je iste godine Kolumbo otkrio Ameriku… Španski Jevreji rasejali su se širom Evrope, u severnu Afriku, na Bliski istok, pa i na Balkan. Sa sobom su poneli sve što su mogli, od čega su im najvažniji bili ključevi njihovih kuća (kao zaludna nada o povratku), ali takođe i ono što im nije moglo biti oduzeto – razna znanja i veštine.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.kulturpool.at

Sefardi su govorili svojim ladino jezikom, derivatom starošpanskog, kao što će oni koji su otišli u severozapadne i istočne delove Evrope, i postati Aškenazi, vremenom formirati svoj jezik – jidiš, derivat nemačkog i nekih slovenskih jezika. Sefardi su mnogo toga rasejali po krajevima koje su nastanili. Pomenimo ovde samo njihovu kuhinju i muziku, čiji su uticaji prisutni i danas. Ali, pošto nam je tema patišpanj, zadržimo se na njemu…

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.lostsephardicworld.org

Ipak, ne možemo da odolimo a da ne napravimo digresiju, i pomenemo još nešto, lingvističko-kolokvijalne prirode. U pitanju je izraz „bre“! I njega su rasejali Sefardi, a evo i kako. Među sobom su se često obraćali sa hombre (izgovara se „ ombre”), što na španskom znači „čovek“, ali i „čoveče!“ Na Bliskom istoku, a naročito na Balkanu, ovo je primećeno i prihvaćeno, ali kao uzrečica, s tim što je skraćeno u „bre“, ili „vre“ (u Grčkoj i Turskoj). U ovu teoriju ne postoji nikakva sumnja.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.lostsephardicworld.org

Vratimo se patišpanju, koji je ovaj naziv kod nas poprimio sublimacijom i prilagođavanjem originalnog pan di Spagna. Patišpanj je oličenje jednostavnosti, jer se pravi samo od tri sastojka: jaja, šećera, i brašna. Ova jednostavnost izrazito je smetala kulinarima, pa su na sve moguće načine pokušavali da „poboljšaju“, odnosno iskomplikuju, a zapravo pokvare originalni recept. Pošto im je kolač ostavljao „gušeći“ utisak, prvo su mu dodali sodu bikarbonu, iliti prašak za pecivo. Tako je taj kolač postao vazdušast, sunđerast, pa nije čudno što se u engleskom govornom području naziva sponge cake.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.momsdish.com

Naravno, odmah su usledili vanilin šećer (za u testo), i šećer u prahu (za preko pečenog kolača). A kad se jednom krene sa inovacijama, onda tome nikad kraja. Šta sledeće? Naravno, aromatični začini i aromatični likeri, i za u testo, i za odozgo. Pobunili su se pekmezi i džemovi, i njihova pobuna je uspela, pa je patišpanj podvrgnut horizontalnom presecanju napola (nožem ili koncem), i premazivanju. Kako iznutra, tako i spolja, pri čemu se patišpanj osnova ponekad uopšte ne vidi. Čokolada, eurokrem i nutela dovršili su ovaj trend. Voće je strpljivo čekalo, pa je i ono došlo na red: jagode, maline, višnje, borovnice… a ništa manje i kandirano voće. I forma se promenila, pa je od jednostavne četvrtaste počela da poprima kružne (tortaste ili mafinaste), a takođe i valjkaste, ne bi li se dobio rolat. Ne kažemo da sve ovo nije dobro i ukusno, ali to odavno više nije patišpanj.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.my-personaltrainer.it

Evo šta je pravi patišpanj:

Sastojci:

5 jaja

5 kašika šećera

5 kašika mekog brašna

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.youtube.com

Priprema:

Razdvojiti belanca od žumanaca. Dobro umutiti belanca s prstohvatom soli, dodajući kašiku po kašiku šećera. Kad se dobije gust šam, pažljivo umutiti jedno po jedno žumance. Nastaviti mućenje dodajući kašiku po kašiku brašna. Usuti u pleh prekriven pek-papirom, i ispeći u rerni zagrejanoj na 180 stepeni, najviše 30 minuta. Kad se prohladi, iseći na kvadrate.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.idolcidellacandy.it

Patišpanj je idealan za poslepodnevni predah, uz čaj, kafu, toplu čokoladu, neki liker, ili uz čašu konjaka ili viskija bez leda. Idealan je i da stoji u limenoj kutiji, i u prolazu se „ukrade“ jedan komad.

Retro kuhinja: Patišpanj
Foto: www.sweetandsavorybyshinee.com

Naslovna slika: www.pantip.com i www.eatingwell.com

Oznake:

desertistorijakuhinjakuvanjeposlasticaretroslatkisvikend

Podeli

Zaprati Autor

Isidora Spasić

Diplomirani scenograf i kostimograf sa pločnika Milana. Slobodni umetnik i kulturni radnik na kaldrmama Beograda. Voli da joj štikle odjekuju u oba grada.

Ostali članci

City letnja preporuka #39: Bloom - mesto za jutarnju kafu
Prethodni

City letnja preporuka #39: Bloom – mesto za jutarnju kafu

City letnja preporuka #55: Prva ruska kuhinja u Novom Sadu
Sledeći

City letnja preporuka #55: Prva ruska kuhinja u Novom Sadu

Sledeći
City letnja preporuka #55: Prva ruska kuhinja u Novom Sadu
08.08.2021.

City letnja preporuka #55: Prva ruska kuhinja u Novom Sadu

Prethodni
06.08.2021.

City letnja preporuka #39: Bloom – mesto za jutarnju kafu

City letnja preporuka #39: Bloom - mesto za jutarnju kafu

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Letnja čarolija u Arilju: ARLEMM počinje uz zvuke klasike i džeza
    Letnja čarolija u Arilju: ARLEMM počinje uz zvuke klasike i džeza
    CityMagazine
    MMF
    Zoster ponovo na MMF-u: Nedelja koja ne liči na kraj festivala
    CityMagazine
    exit
    Organizatori EXIT festivala povodom izjave gradonačelnika Novog Sada: „Jedina politička zloupotreba je pokušaj cenzure i gušenja Exita“
    CityMagazine
    arlemm
    Otvaraju se vrata muzičkog Makonda u Arilju – počinje festival ARLEMM
    CityMagazine
    čedomir petrović
    Čedomir Petrović u seriji “Vruć vetar” je tumačio lik kog smo zaboravili – a čiji izum bi nam danas itekako dobro došao
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖