• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Type and hit Enter to search

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
Foto: Jens Aber on Unsplash

Ovo su najskuplje katastrofe koje je izazvala klimatska kriza u 2022. godini

CityMagazine
04.01.2022. 3 Mins Read Eko

Efekti katastrofa nikad nisu zanemarljivi, šta god da je njihov uzrok, ali ponekad su one izazvane klimatskim promenama, na šta čovek i njegovo delovanje i te kako ima uticaja.

Deset najskupljih vremenskih ekstrema, izazvanih klimatskim promenama, u 2022. prouzrokovali su zbirnu štetu koja premašuje 168 milijardi američkih dolara, pokazuje novi izveštaj internacionalne humanitarne organizacije Christian Aid, prenosi Klima101.

Autori su većinu proračuna bazirali isključivo na gubicima pokrivenim osiguranjem što znači da su iznosi štete potencijalno mnogo veći, pogotovo u siromašnijim zemljama gde osiguravanje imovine predstavlja luksuz.

Povezani članci

Kako popraviti Beograd?

Zdravi napici koji pomažu u regulisanju hormona na prirodan način: Svaka žena treba da zna za ovaj prirodni lek!

Najskuplji među ovogodišnjim klimatskim katastrofama bio je uragan Ijan koji je u septembru pogodio Sjedinjene Američke Države i Kubu. On je rezultovao u gubicima od 100 milijardi američkih dolara, ali i u manje opipljivim troškovima koje je teško često izračunati: oluja je odnela 130 života, a 40 hiljada ljudi je raseljeno.

Potom sledi najgora evropska suša u poslednjih 500 godina. Procenjuje se da su sušni uslovi sa kojima se letos borilo skoro dve trećine našeg kontinenta napravili štetu od 20 milijardi američkih dolara.

Na trećem i četvrtom mestu liste najskupljih klimatskih katastrofa ove godine nalaze se dva suprotna dešavanja koja su pogodila istu zemlju, Kinu. Poplave, od juna do septembra, nanele su gubitke od 12,3 milijarde američkih dolara, a celogodišnja suša je bila nešto manje novčano iscrpna: koštala je 8,4 milijarde američkih dolara.

Foto: Karsten Winegeart on Unsplash

U februaru i martu istok Australije se suočavao sa poplavama koje su odnele 27 života, preko 60 hiljada stanovnika primorale da napuste domove i oštetile osiguranu svojinu u vrednosti od 7,5 milijardi američkih dolara.

Nekoliko meseci kasnije, od juna do septembra, Pakistan je bio poprište poplava sa još poraznijim statistikama koje se tiču ljudskih žrtava: smrtno je stradalo 1739 osoba, a 7 miliona je raseljeno.

Na udaru kolosalnih poplava našlo se najmanje dve trećine pakistanske teritorije, međutim procenjeni gubici su manji nego u prethodno navedenim slučajevima: „svega” 5,6 milijardi američkih dolara. No, to nije realna cifra i upravo razotkriva niži stepen osiguranja u državama poput Pakistana. Prema oceni Svetske banke, ekonomska šteta dostiže 30 milijardi američkih dolara.

Još neki od veoma skupih vremenskih ekstrema bili su oluja Junis koja se u februaru obrušila na Belgiju, Nemačku, Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandiju i Poljsku (4,3 milijarde); suša u Brazilu (4 milijarde); aprilske poplave u Južnoj Africi (3 milijarde); uragan Fiona koji je krajem septembra uništavao sve na potezu od Kariba do Kanade (3 milijarde).

Ipak, kada se na klimatske katastrofe gleda iz prizme novca, treba imati u vidu takođe da razvijene zemlje uglavnom raspolažu posedima više tržišne vrednosti, te da su se, bez obzira na ovo rangiranje, na najtežem udaru vremenskih ekstrema tokom 2022. našle nacije sa nižim prihodima koje su veoma malo doprinele globalnom zagrevanju.

Iz Christian Aid-a kažu da ekstremni događaji koji su harali planetom u godini iza nas naglašavaju potrebu za ambicioznijom klimatskom akcijom.

„Deset odvojenih klimatskih katastrofa koje pojedinačno koštaju preko 3 milijarde dolara upućuju na finansijske troškove nedelovanja povodom klimatske krize”, poručio je Patrik Vat, izvršni direktor ove humanitarne organizacije. „Ali iza svih tih dolara kriju se milioni priča o ljudskim gubicima i patnji. Bez drastičnih rezova u emisijama gasova sa efektom staklene bašte, i jedni i drugi će samo rasti.”

Izvor: Klima101

Tags:

katastrofeklimatske promenepriroda

Povezani članci

Kako da se držite novogodišnjih odluka? Nudimo nekoliko saveta

Pustinja Atakama u cvatu: Prizor koji se može videti jednom u 5 godina

Share Article

Follow Me Written By

CityMagazine

Ostali članci

Previous

Životne lekcije koje nas nisu učili u školi

Next

Šta se dešava kada smo uskraćeni za druženje?

Next
05.01.2022.

Šta se dešava kada smo uskraćeni za druženje?

Previews
04.01.2022.

Životne lekcije koje nas nisu učili u školi

Najnovije

Sedam filmova nominovanih za Oskara na 51. FEST-u
CityMagazine
Kristof Volc je šef iz pakla u novoj seriji „The Consultant“
Filip Milosavljević
Sergej Trifunović
Sergej Trifunović oduzeo telefon muškarcu iz publike na izvođenju predstave u Hrvatskoj
CityMagazine
„Trepni ako si otet“: jedan od favorita za odlazak na Evroviziju iznenadio svoje fanove lošim nastupom
CityMagazine
Branka Veselinović će biti sahranjena u Aleji zaslužnih građana
CityMagazine

PopKultura

  • Pozorište
  • Muzika
  • Knjige/Stripovi
  • Intervjui
  • Fotografija
  • Film/TV
  • Art

Moda i lepota

  • Trend
  • Moda
  • Lepota
  • Dom i dizajn

Scena

  • Zabava
  • Poznati
  • Flešbek
  • Društvene Mreže
  • Aktuelno

Gastro

  • Restorani
  • Recepti
  • Kafići
  • Gourmet
  • Lifestyle
  • Zdravlje
  • Sex
  • Putovanja
  • Automobili

Vodič

  • Stand-up
  • Predstave
  • Koncerti
  • Književne večeri
  • Izložbe
  • Humanitarni događaj
  • Clubbing
  • Bioskop
  • Kontakti
  • Uslovi korišćenja
  • Pravila privatnosti
  • Kolačići

Pratite City

Youtube Facebook Twitter Instagram

Prijavi se na newsletter

Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

✖