• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Bolji svet je moguć?
A couple shares a kiss near the Orb, a 30-ton levitating disco ball, during Burning Man in Black Rock City near Gerlach, Nev. on Friday, August 31, 2018. (Photo by Watchara Phomicinda, The Press-Enterprise/SCNG)

Bolji svet je moguć?

Ljubica Slavković
04.03.2021. 5 min Aktuelno

Izgraditi bolji svet je težnja prisutna u svima nama. Bilo da ga stvaramo malim koracima ili velikim potezima, u svom neposrednom okruženju i profesionalnom delovanju, širim društvenim pokretima ili svojom svakodnevicom, sami za sebe ili s drugim, svi mi stalno gradimo neke nove, po našem uverenju bolje svetove. Ali uvek se nađu i neki koji odu korak dalje.

Idealni, savršeni svet još niko nije uspeo da izgradi, ali ti pokušaji nekad vrede koliko i čitavi novi svetovi. Jer, na kraju krajeva, ipak je ideja ta koja zapravo živi.

Tomas Mor je u 15. veku napisao svoje najpoznatije delo, kritiku engleskog društva kome suprotstavlja viziju idealne zajednice na zamišljenom ostrvu nazvanom Utopija. Utopija postaje sinonim za mesto kojeg nema, koje ne postoji, osim u zamisli da simboliše savršeno državno uređenje ili, uopšte, savršeno uređenje života, zajednice u nekom prostoru. Tako utopija postaje san mnogih arhitekata i urbanista, koji naročito s velikim stremljenjima, zamahom i idejama s početka 20. veka počinju da maštaju o idealnim gradovima.

Arhitekte i urbanisti

Skice vizija utopističkih, često futurističkih gradova koji postaju idealni upravo zahvaljujući mašinama i novim dostignućima, obeležile su zamah razvoja i promena s početka 20. veka. Iako je većina njih ostala u domenu mašte i crteža, skica i pilot-konstrukcija, pokoja velika zamisao jeste prenesena u prostor i ovekovečena u vidu novih gradova, podizanim na praznim prostorima direktno iz pera arhitekata i urbanista. Međutim, kako je svaka ostvarena vizija počinjala da živi, tako je prestajala da bude onakva kakvom je izmaštana – izgradnjom se utopija razgradila.

Bolji svet je moguć?
Utopistička arhitektura Bakminstera Fulera

Idealni grad ostao je u domenu vizija. Ipak, ovi arhitektonski i urbanistički pokušaji ostali su značajni u istoriji arhitekture, iako nikad izgrađeni. Njihov otisak na arhitektonsku misao ogleda se u tome što su oni pomerali granice, ne u prostoru ali u mišljenju prostora. Na taj način oni su pomagali da se misle neki novi bolji svetovi koji jesu izgrađeni. Brojni su pokušaji utopija neostvareni ali vredni divljenja, upravo zbog ideja i energije koje su u njih utkane. I te ideje zaista jesu pomerale svetove.

Rose Island

Prošlog meseca emitovan je film Rose Island. Igrani film nastao je velikim delom po istinitoj priči. Radnja je smeštena u Italji nadomak Riminija, tik izvan spoljne granice teritorijalnih voda. I u tome i jeste suština. Priča govori o mladom inženjeru, koji iz svojih pobuda (o kojima nećemo otkrivati previše, čeka vas film) konstruiše stvari oko sebe, shvatajući da zapravo teži tome da malo po malo izgradi sebi bolji svet. A zatim to i radi.

Rose Island, odnosno Respubliko de la Insulo de la Rozoj, kako glasi zvanično ime na esperanto jeziku, jeste platforma izgrađena juna 1968. godine, u atmosferi studentskog preokreta sveta koji je šezdeset osma godina donela. Ova platforma je u istoriju ušla iz brojnih razloga, i priča iza nje je fantastična i čarobnim kadrovima ovekovečena. Njena površina je teritorija republike u nastajanju, sa svojim jezikom, grbom, valutom, predsednikom. Kratkotrajna mikronacija izdavala je pasoše, imala je svoje žitelje, svoje uređenje i svoja pravila. Odnosno, nije imala pravila.

Iako je u praksi više funkcionisala kao letnja diskoteka, ova platforma, nezavisna republika i utopija, oličenje je želje jednog mladog čoveka da konstruiše svoj svet u kome vlada sloboda. Ta želja je bila toliko snažna i uporna da je mladi inženjer, skoro ni iz čega, zamalo uspeo da se otcepi od ostatka sveta i proglasi nezavisnost svoje zamisli. Nekoliko meseci, koliko je život funkcionisao na veštačkoj platformi postavljenoj u međunarodnim vodama, tik izvan zone Italije, ona je pružala utočište i beg od stega, slobodu i nadu brojnim mladim ljudima iz čitavog sveta.

Bolji svet je moguć?

Iako kratkog veka i na kraju dana simboličnih pasoša, grba i zastave, ovih 400 kvadratnih metara ušlo je u istoriju kao ideja koja je ipak odjeknula svetom i uzdrmala ga. Iz brojnih malih pobeda koje su proizašle iz bajkovitog poduhvata kratkog veka ostaje uzdah koji simboliše čitavu godinu koja je promenila svet, 1968: Budimo realni, zahtevajmo nemoguće. A priča o nastanku i životu malog sveta na veštačkom ostrvu zaista otkriva kako nemoguće postaje realno.

Kristijanija, Kopenhagen

Ovekovečen u filmu jarkih boja Jadrana, muzike i oblika mekanih tonova šezdesetih godina, Rose Island je tek jedan od istorijskih pokušaja stvaranja boljeg sveta u formi mikronacija. Mikronacije su mali teritorijalni i politički entiteti koji tvrde nezavisnost, i iako ih UN ne priznaju, one nastavljaju da niču širom sveta i to najčešće iz ličnog entuzijazma. Među njima je možda najpoznatija Kristijanija u Kopenhagenu, komuna osnovana 1971. godine.

Bolji svet je moguć?
Ulaz u Kristijaniju / Foto: Bruno Jargot/Wikimedia Commons

Iako usred grada, ova komuna od 850 stanovnika zapravo ima sopstvene zakone i pravila i nezavisnost od Danske vlade. Kristijanija je česta destinacija turista koji obično nemaju svest o tome da su jednim korakom usred Kopenhagena zapravo zašli u sasvim posebno uređenje, čija je kultura pre svega svedočanstvo o pokušaju uspostavljanja drugačijih društvenih odnosa.

Burning Man, Nevada

Međutim, nemaju svi pokušaji i otelotvorenja utopije svoja stalna fizička obličja. Među najpoznatijim, a možda i najeksperimentalnijim poduhvatima stvaranja utopije barem na neko vreme, koliko god ona bila kratkotrajna i nestalna, jeste festival usred pustinja Nevade. Burning Man se održava svake godine još od 1986, dok je od 1991. godine na lokaciji na kojoj je danas – privremenom gradu koji nastaje u Black Rock Desert u državi Nevadi. Ipak, to nije „običan festival”. Nastao je kao andergraund okupljanje ljudi slobodnog duha u San Francisku osamdesetih godina XX veka, i postao je tradicija kojom se na nekoliko dana stvara komuna drugačijih pravila.

Bolji svet je moguć?

Kako sami organizatori opisuju, Burning Man je privremena metropola koja je posvećena zajednici, umetnosti, samoizražavanju i samopouzdanju. Na ovom događaju koji traje nedelju dana očekuje se od svih prisutnih da učestvuju, bilo da volontiraju, stvaraju, dele – očekuje se od svih da na neki načih budu aktivni, odnosno da doprinesu stvaranju onoga što jeste Burning Man, nekog drugačijeg sveta. Iako ovaj privremeni grad, metropola, traje samo nedelju dana, on ima sve što je jednoj zajednici potrebno. Možda ovaj događaj najbolje pokazuje kako bolje svetove grade pre svega odnosi među ljudima, dok prostorno uređenje prati šta se na tom polju dešava. Pa makar nestalo posle nedelju dana, bilo improvizovana ručno rađena platforma tik izvan teritorijalnih voda, ili se nalazilo negde baš usred grada – drugačiji svet nastaje pre svega iz želje da se granice, gde god one bile, pomere.

Oznake:

idejenapredakprogresutopija

Podeli

Zaprati Autor

Ljubica Slavković

Ljubica Slavković je arhitekta i doktorantkinja Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u oblasti urbanizma. Aktivno se bavi istraživanjem i pisanjem na polju stvaranja i razvoja gradova i čitanja prostora kao manifestacije kulture življenja, pojedinca i zajedništva.

Ostali članci

Omladina iz Srbije u trci za nagradu „Mlada hrabrost”
Prethodni

Omladina iz Srbije u trci za nagradu „Mlada hrabrost”

Najkontroverznije haljine poznatih
Sledeći

Najkontroverznije haljine poznatih

Sledeći
Najkontroverznije haljine poznatih
04.03.2021.

Najkontroverznije haljine poznatih

Prethodni
01.03.2021.

Omladina iz Srbije u trci za nagradu „Mlada hrabrost”

Omladina iz Srbije u trci za nagradu „Mlada hrabrost”

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    štrumpfovi
    „Štrumpfovi – veliki film“ vodi u nezaboravnu avanturu
    CityMagazine
    ivan tokin
    Najzrelije Tokinovo delo – „Crna noć nada mnom i zvezdano nebo u meni” u prodaji od 10. jula
    CityMagazine
    metal
    Ovo je 5 najvrelijih metal koncerata u Srbiji ovog leta – čak i za one koji inače ne slušaju ovu vrstu muzike
    Miloš Dašić
    United Media ponovo na Pulskom filmskom festivalu: Podrška kreativnosti, autorima i najboljem regionalnom filmu
    United Media ponovo na Pulskom filmskom festivalu: Podrška kreativnosti, autorima i najboljem regionalnom filmu
    CityMagazine
    biblioteka cenzora knjiga
    „Biblioteka cenzora knjiga“: (S)misli svojom glavom
    Filip Milosavljević

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖