• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Filantropija bogataša

Filantropija bogataša

Ljubisav Panić
21.09.2021. 5 min Aktuelno

Prošlo je više decenija otkako su Ronald Regan i Margaret Tačer podržali slobodno tržište, uvereni da će ono zauzvrat dovesti do široko rasprostranjenog prosperiteta. Umesto toga, svet je ušao u eru ekstremne nejednakosti. Siromašni imaju sve manje, a bogati sve više.

Privilegovani i imućni svesni su toga. Svake godine se okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, na kom biznismeni, političari, intelektualci i drugi pripadnici elite raspravljaju o gorućim problemima u svetu. Prema podacima koji su na Forumu predstavljeni prošle godine, oko 2.100 milijardera raspolaže sa više novca i dobara nego 60 odsto svetske populacije.

FILANTROKAPITALIZAM

Lako je prepoznati ironiju u pokušaju bogataša sa akumuliranim kapitalom da reše probleme siromašnih, jer tih problema verovatno ne bi ni bilo da ekstremne sume novca nisu završile na računima povlašćene manjine. Ali, pored velikih razlika u zaradama, svedoci smo još jedne pojave – nikada nije bilo više milionera i milijardera koji su spremni da se odreknu zarađenog novca i ulože ga u dobrotvorne svrhe.

Filantropija bogataša
Danijel Krejg / Izvor: wallpapersden.com

Britanski glumac Danijel Krejg jedan je od njih. „Zar ne postoji stara poslovica da si neuspešan ako umreš bogat?“, izjavio je nedavno. Krejg je zaradio 100 miliona dolara samo od ugovora za dva nastavka filma Nož u leđa, ali njegova deca neće videti mnogo od te sume. „Mislim da je nasledstvo prilično neukusno. Moja filozofija je: otarasi se bogatstva ili ga pokloni pre nego što umreš.“

Filantropija, za koju će se Krejg verovatno opredeliti prilikom raspodele novca, predstavlja naziv za dobrotvornu delatnost i čovekoljublje. U poslednje vreme ona je toliko uzela maha da sadašnje društveno uređenje postaje poznato kao filantrokapitalizam. Nezaobilazna figura ovog trenda svakako je osnivač kompanije Majkrosoft i četvrti najbogatiji čovek na svetu Bil Gejts, koji raspolaže sa više od 120 milijardi dolara.

Filantropija bogataša
Bil Gejts / Izvor: evoke.org

BIL I MELINDA GEJTS

Pre oko dve decenije Gejts je sa tadašnjom suprugom Melindom osnovao fondaciju koja nosi njihovo ime, s ciljem da poklone gotovo sve što su stekli. „Čak i pre nego što smo se venčali, razgovarali smo kako ćemo na kraju trošiti mnogo vremena na filantropiju. Mislimo da je to osnovna odgovornost svakoga ko ima mnogo novca. Jednom kada zbrinete sebe i svoju decu, najbolji način da upotrebite višak bogatstva jeste da ga vratite zajednici“, napisali su Bil i Melinda u jednom od godišnjih pisama kojim se obraćaju javnosti.

Njihova fondacija danas raspolaže sa gotovo 50 milijardi dolara i zapošljava više od 1.700 ljudi. Pretežno se bavi javnim zdravljem, obrazovanjem i klimatskim promenama, ali ne predstavlja jedino dobročinstvo nedavno razvedenih supružnika.

Filantropija bogataša
Sedište Fondacije Bil i Melinda Gejts / Izvor: aisc.org

Godine 2010. Bil, Melinda i multimilijarder Voren Bafet osnovali su The Giving Pledge, pokret jednostavnog koncepta. Reč je o pozivu upućenom milijarderima da se otvorenim pismom javno obavežu da će uložiti većinu svog novca u filantropske svrhe. Motivacija bogataša koji su se pridružili pokretu je različita. „Posle mnogo uvida u superbogate porodice, ovo je moja preporuka: ostavite deci dovoljno da mogu da rade bilo šta, ali ne toliko da mogu da ne rade ništa“, rekao je Voren Bafet.

FILANTROPIJA KAO MASKA?

Zavet „The Giving Pledge“ do sada je potpisalo više od 220 milijardera iz 27 zemalja. Među njima su osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg i njegova supruga dr Prisila Čen. Pre pet godina oni su pokrenuli Čen Zakerberg inicijativu, sopstvenu organizaciju u koju će vremenom uložiti 99 odsto zarađenog bogatstva, čime će ispuniti dato obećanje. Jedan od njihovih ciljeva je da se do kraja veka omogući prevencija ili izlečenje svih bolesti, zbog čega novac ulažu u projekte koji udružuju naučnike i inženjere, dovode do novih tehnoloških alata i podstiču rast pokreta za finansiranje nauke u svetu.

Filantropija bogataša
Mark Zakerberg i Prisila Čen / Izvor: philanthropy.com

Utemeljenje sličnih zadužbina ne nailazi uvek na odobravanje. Poznati slovenački filozof Slavoj Žižek istakao je da su problemi koje kapitalizam stvara sistemski i da dobročinstva samo doprinose njegovom očuvanju. „Milosrđe je humanitarna maska iza koje se skriva ekonomska eksploatacija. Superego ucenom ogromnih razmera razvijene zemlje ‘pomažu’ nerazvijene donacijama, kreditima i sličnom pomoći, čime se zaobilazi ključni problem, a to je njihovo sudelovanje i odgovornost za bednu situaciju u kojoj se nerazvijene zemlje nalaze“, napisao je u knjizi O nasilju: šest pogleda sa strane.

Prema Žižekovom mišljenju, medijske pozive da se hitno donira u rešenje nekog problema trebalo bi ignorisati, u nadi da bi to moglo da razotkrije krizu kapitalizma i dovede do njegovog istinskog promišljanja, što bi dalje vodilo ka drugačijem svetu – onom u kom kapitalističko kruženje novca i moći ne bi iznova stvaralo iste žrtve. Poziv je ipak previše radikalan, pa bi i sam bio plaćen po skupoj ceni. Na primer, osoba koja ima novac, kako god da je do njega došla, morala bi da se pomiri sa smrću miliona dece čije bi živote mogla da spase doniranjem vakcina, ali je zarad viših ciljeva preispitivanja kapitalizma odlučila da to ipak ne učini.

Filantropija bogataša
Slavoj Žižek / Izvor: ritmoparana.com

PATRIOTSKI MILIONERI

Manje upitno sistemsko rešenje može se prepoznati u idejama više od 200 bogataša okupljenih u američkoj organizaciji Patriotski milioneri. Filantropska delatnost u njihovom slučaju nije primarna, jer se prvenstveno oslanjaju na veću efikasnost državnog aparata. Moglo bi se reći da se zalažu protiv sopstvenih povlastica i lobiraju da bogataši i korporacije plaćaju veće poreze, a radnička klasa stekne bolja primanja i političku moć ravnu onoj kojom raspolažu imućni.

Da li će ova poplava filantropije zaista promeniti svet ostaje da se vidi. Određeni projekti zahtevaju godine, ako ne i decenije, pre nego što se pretvore u opipljive rezultate. Dok skeptici poručuju da dobročinstvo nije dovoljno, pojedini osvešćeni bogataši nastavljaju s aktivizmom i prozivaju one koji se još uvek drže po strani.

„Mislim da je poslednji put kada sam proverila bilo oko 375.000 poreskih obveznika u zemlji koji ostvaruju godišnji prihod od milion dolara, a mi imamo nekoliko stotina članova. Ako vam ikada zatreba brzi proračun koliko je američka elita zabrinuta za osnovno blagostanje svojih sugrađana, to bi trebalo da vam pruži grubu procenu“, rekla je Erika Pejn, osnivačica organizacije Patriotski milioneri.

Naslovna fotografija: Melinda Gejts / Izvor: vh.ma

Oznake:

bil gejtsbogatstvofilantropijamark zakerbergnajbogatiji ljudinejednakost

Podeli

Zaprati Autor

Ljubisav Panić

Obožava film i nauku. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu. Novinarstvom se bavi više od deset godina. Pisao je članke, filmske kritike i kritike naučnopopularne literature za Lice ulice, Yellow Cab, Popboks, Dobre vesti...

Ostali članci

Preminuo Džon Čalis, zvezda „Mućki“ i veliki ljubitelj Beograda
Prethodni

Preminuo Džon Čalis, zvezda „Mućki“ i veliki ljubitelj Beograda

Evropska noć istraživača održava se 24. septembra
Sledeći

Evropska noć istraživača održava se 24. septembra

Sledeći
Evropska noć istraživača održava se 24. septembra
21.09.2021.

Evropska noć istraživača održava se 24. septembra

Prethodni
20.09.2021.

Preminuo Džon Čalis, zvezda „Mućki“ i veliki ljubitelj Beograda

Preminuo Džon Čalis, zvezda „Mućki“ i veliki ljubitelj Beograda

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    svet iz doba jure ponovo rođeni
    Blokbaster „Svet iz doba Jure: Ponovo rođeni” stiže u bioskope 2. jula
    CityMagazine
    keni nije mrtav
    Bend Keni nije mrtav objavio drugi album „Na vratima“
    Filip Milosavljević
    5 reči protiv straha: Zoran Radmilović imao je formulu za slobodu, a njegovo pismo od pre 40 godina treba da čitamo svakog dana
    5 reči protiv straha: Zoran Radmilović imao je formulu za slobodu, a njegovo pismo od pre 40 godina treba da čitamo svakog dana
    CityMagazine
    28 godina kasnije
    Gledao sam “28 godina kasnije”, najiščekivaniji nastavak godine, i imam jednu lošu vest za horor fanove
    Miloš Dašić
    film ajkula
    50 godina filma koji je zauvek promenio industriju, ali i letovanja ljudima: Horor koji su svi gledali, voleli i plašili ga se
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖