• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Mitološka bića: Grifon

Mitološka bića: Grifon

Isidora Spasić
02.11.2021. 7 min Flešbek

Grifon je prastaro mitološko biće, prisutno u skoro svim evro-azijskim civilizacijama, i to od njihovih početaka, pa sve do modernih vremena. Na ovome može da zahvali svom neobičnom, ali privlačnom izgledu.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.nickscrusade.org

U najranijim mitovima grifon je bio moćni demon u službi bogova, zatim je poprimio zaštitnički karakter, pre svega htonski – kao čuvar grobova, da bi na kraju postao simbol moći, snage i mudrosti. Za sve to vreme grifon je bio i ostao nepokolebljiv i nepodmitljiv čuvar riznica, naročito zlata. Vremenom je postao jedan od najčešćih heraldičkih simbola, a u savremenom periodu takođe jedan od najčešćih simbola u korporativnoj i individualnoj upotrebi.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.metmuseum.org

O imenu i poreklu grifona

Značenje njegovog imena nije pouzdano utvrđeno. Najbliža etimologija je starogrčka, od reči γρυπός (gripos), u značenju: „zakrivljen” ili „kukast”, što bi moglo da se odnosi na njegovu glavu orla, preciznije – na njegov kljun. Moguće je i poreklo iz akadskog jezika, od reči karūbu, u značenju „namignuto”, a što bi takođe moglo da se odnosi na njegovu glavu orla, tačnije na njegov pogled sa poluzatvorenim, izoštrenim zenicama.

Takođe se uzima u obzir i starohebrejska reč kerúv, u značenju „heruvim”, pre svega zbog obostranog sinkretističkog izgleda, ali smatramo da ovu hipotezu treba zanemariti, jer ogromna je razlika između smisla postojanja grifona i heruvima.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.pallasweb.com

Što se grifonovog porekla tiče, tu jedino možemo da napravimo impozantnu istorijsku šetnju! Možemo da započnemo od Skitije i Hiperboreje, pa da se spustimo u Indiju, i put nastavimo preko Vavilona, Asirije, Hetitije, Akada, Irana, Fenikije, Sirije, Anadolije, da pređemo u Egipat (preko Etiopije), pa onda u Judeju, zatim da preplovimo na Krit, a odatle konačno u Grčku (preko Sparte).

Svuda možemo da se zaustavljamo, i svuda će nam reći da je grifon – njihov. Mi ćemo se zahvaliti na gostoprimstvu, i na divnim pričama o grifonu, a kući ćemo se vratiti sa mitološkom glavoboljom (i sa osećajem krivice što nismo posetili i Rimsko carstvo), ali neprocenjivo obogaćeni novim saznanjima. Toliko o poreklu grifona!

O izgledu i karakteru grifona u nekim mitologijama

Grčka mitologija

Najranije predstave grifona iz oblasti grčkog komonvelta potiču sa Krita, pripadaju minojskoj umetnosti – sa fresaka iz Knososa, iz perioda oko 1.500-te godine pre nove ere.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.en.wikipedia.org

Grifon kao kompozitna ptica-sisar biće naročito popularan u arhaičnom, a posebno u klasičnom periodu grčke umetnosti, pre svega na vaznom slikarstvu, naročito u VI i V veku pre n. e.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.sr.wikipedia.org

Ovako je grifona opisao Herodot u prvoj polovini V veka pre nove ere: telo lava, a glava, krila i kandže orla, što je i najjednostavniji opis grifona. Iz očiju mu seva vatra, a perje mu je na leđima crno, na grudima crveno, na vratu plavo, a na krilima belo. Čuva zlato u zemlji koja leži između Arimaspa i Hiperborejaca, i na ovom zadatku često se bori sa Arimaspima, Hiperborejcima i Amazonkama, ali i sa raznim opasnim zverima. Kada nije dovoljan jedan grifon, grčka literarna mitologija koristi množinu: γρύπες (gripes) – grifoni. Zaštitnik grifona je Apolon, ali takođe i Artemida i Dionis. Kao čuvar i simbol božanske snage i stalne budnosti, često je prikazivan na novcu, štitovima i sarkofazima. Nesumnjivo je bio neizostavni motiv zidnog slikarstva, ali pošto ono nije očuvano, uvek je ostao omiljen motiv vaznog slikarstva.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.fyeahgriffins.tumblr.com

Sfinga je posebna i komplikovana priča, a i u zavisnosti od pojedinačnih mitologija, pa ćemo je elementarno skratiti. U starom Egiptu imala je telo lava i glavu žene. Najpoznatija, i najstarija je takozvana Velika Sfinga, ona iz Gize. Potiče iz vremena faraona Kefrena (vladao: oko 2.570-oko 2.544. godine pre n.e), i najverovatnije ima individualne crte lica ovog vladara.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.thomasgrayprimary.co.uk

U grčkoj mitologiji Sfinga ima telo lava, glavu i grudi devojke, i ptičja krila. Osnovna karakterna crta joj je – zagonetnost! Boravila je na planini Fikion, u blizini Tebe, i Tebancima koji su tuda prolazili postavljala je jedno te isto pitanje: „Koje biće ujutro ide na četiri, u podne na dve, a predveče na tri noge, a najslabije je kada ide na četiri?” Pošto nijedan Tebanac nije znao odgovor na to pitanje, Sfinga bi ga proždrala. Jedino ga je znao Edip, i ovako joj je odgovorio: „Čovek! U zoru svog života hoda na četiri, u podne na dve, a u sumrak, kao starac sa štapom, na tri noge.” Sfinga se, očajna zbog tačnog odgovora, bacila u ponor, a Edip je postao kralj Tebe, oženivši se Jokastom, udovicom prethodnog kralja Laja. Sfinga je veoma loše prošla, ali ni Edipova sudbina nije bila naročito dobra, o čemu pak govori mit o Edipu…

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.britannica.com

Još neke mitologije

U starom Egiptu pojavu grifona na upotrebnim predmetima moguće je pratiti već od 3.300-3.100. godine pre n. e, naročito na takozvanim „kozmetičkim paletama”, ali je njegovo prisustvo mnogo učestalije na grobnim freskama. Egipatska mitologija obiluje bićima koja su kombinacija različitih životinja, ptica, i ljudskih oblika, pa samo dobri poznavaoci jasno mogu razlučiti grifona.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.pinterest.com

Sumerska i akadska mitologija često je grifona predstavljala kao: pola čovek-pola ptica. U iranskoj mitologiji grifon je nazivan shirdal, u značenju „lav-orao“, i njegovo tamošnje prisustvo u umetnosti moguće je pratiti od III milenijuma pre n. e. Na Levantu, posebno u Siriji i Anadoliji, grifon se pojavljuje u različitim kombinacijama glave neke ptice-grabljivica i sa telom nekog krupnog životinjskog sisara, naročito učestalo između 1.950. i 1.550. godine pre n. e. U asirskoj umetnosti grifon se često predstavlja sa telom bika ili lava, orlovim krilima i ljudskom glavom. Poznat je kao lamasu.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.en.wikipedia.org

Stiče se utisak da u antičkom Rimu grifon nije bio naročito često predstavljan, ali to je najverovatnije zbog toga što je njegovih predstava malo očuvano, naročito likovnih. Medjutim, one pronađene u Pompeji svakako su reprezentativne.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.en.wikipedia.org
Mitološka bića: Grifon
Foto: www.ru.wikipedia.org
Mitološka bića: Grifon
Foto: www.ncientimes.blogspot.com

U srednjovekovnoj umetnosti grifon je naročito često predstavljan u arhitektonskoj plastici, na pročeljima gotskih katedrala, sa osnovnom namerom da mu uloga bude apotropeična – zaštitna.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.en.wikipedia.org

Takođe je, pored jednoroga, bio vrlo omiljen motiv tapiserijske umetnosti.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.en.wikipedia.org

Heraldika

Grifon je jedan od najčešćih heraldičkih motiva, od srednjeg veka do naših dana, i to počevši od vladalačke i plemićke, preko državne, pa sve do porodične i personalne. Simbolizuje moć, snagu, vlast, bistrinu uma, ali je i autoritativni čuvar onog (ili onih) na čijem je grbu predstavljen.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.gryphonfaction.org

Grifon u savremenoj upotrebi

Bezbrojna je i krajnje raznolika upotreba grifonovog imena i lika u savremenom svetu. Vojne formacije i vojna industrija skoro svih zemalja na svetu moraju imati bar jednog ili više grifona. Isto se odnosi i na avio i automobilske industrije, i, uopšte, na više ili manje sve industrije, u koje posebno spada filmska. Javne i korporativne organizacije utrkuju se u korišćenju grifona, a i mnoge sportske i obrazovne institucije širom sveta diče se amblemom grifona. Šta više, i nekim je životinjskim, naročito ptičjim vrstama, pridodat naziv „grifon”. Jedan od poznatijih je pas – briselski grifon.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.marianholdings.lk.jpg

Rezime

Sumirajući sve literarne opise i likovne predstave grifona, možemo zaključiti da je on biće protivrečne suštine. Možda je to zato što je zamišljan kao objedinitelj Neba i Zemlje, Dobra i Zla. Zato uglavnom ima telo lava i glavu orla. Ponekad, i primarno, uloga mu je bila zaštitnička i pokroviteljska (kao branilac riznica i mrtvih), ali ponekad je umeo da bude i zlobno, nezaustavljivo biće.

Mitološka bića: Grifon
Foto: www.discardingimages.tumblr.com

Naslovna slika: www.nickscrusade.org i www.discardingimages.tumblr.com

Oznake:

grifonistorijamitologijamitološko bićezanimljivosti

Podeli

Zaprati Autor

Isidora Spasić

Diplomirani scenograf i kostimograf sa pločnika Milana. Slobodni umetnik i kulturni radnik na kaldrmama Beograda. Voli da joj štikle odjekuju u oba grada.

Ostali članci

Najbolji kostimi poznatih za Noć veštica
Prethodni

Najbolji kostimi poznatih za Noć veštica

Ovo je 5 najsrećnijih dana u novembru kada se sve želje ispunjavaju
Sledeći

Ovo je 5 najsrećnijih dana u novembru kada se sve želje ispunjavaju

Sledeći
Ovo je 5 najsrećnijih dana u novembru kada se sve želje ispunjavaju
02.11.2021.

Ovo je 5 najsrećnijih dana u novembru kada se sve želje ispunjavaju

Prethodni
01.11.2021.

Najbolji kostimi poznatih za Noć veštica

Najbolji kostimi poznatih za Noć veštica

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Mladi napravili listu za MMF: Zapamtite ova imena, njihovo vreme tek dolazi
    Mladi napravili listu za MMF: Zapamtite ova imena, njihovo vreme tek dolazi
    CityMagazine
    Tymock
    DA SE P(L)OČASTIMO: Poezija je rokenrol, a Tymock ima jedno od najoriginalnijih izdanja godine
    Miloš Dašić
    festival
    Da li se ovo prvi put dešava kod nas: Festival u Srbiji je otkazao izvođača, a fanovi su se zbog toga zapravo obradovali
    CityMagazine
    Exit
    Himna studentskih protesta čuće se večeras na otvaranju Exita: Najpopularnija pesma u Srbiji otvara festival
    CityMagazine
    pevač
    Domaći pevač je bio pozvan na audiciju popularnog benda, ali sankcije su ga sprečile da otputuje: „Ponekad mi je žao, ali takve su bile okolnosti“
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖