Da li svaka smokva zaista u sebi ima mrtvu osu? Zvuči sumanuto, a stručnjak otkriva šta je prava istina

Sezona je smokvi. Uživali smo u njenim divnim, slatkim plodovima sve dok na internetu nismo nabasali na strašnu priču koju krije njihova unutrašnjost. Da li se u svakoj smokvi zaista nalazi bar jedna mrtva osa?

Smokve ćete gledati potpuno drugim očima kada čujete kakve glasine o njima kruže po internetu. Naime, odnekud se pojavila informacija da svaka smokva u sebi sadrži mrtvu osu i kako se ispostavilo, to nije samo ružna glasina. Hrvatski sajt index.hr se detaljno pozabavio ovom temom i otkrio nam sve o kontroverznoj vezi između smokvi i mrtvih osa.

Obična, pitoma smokva (Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo poreklom iz zapadne Azije i s Mediterana. Uzgaja se od davnina i jedna je od najstarijih kultivisanih voćki. Najstarije stablo smokve za koje se zna da su ga zasadili ljudi je 2.300 godina stara Sveta smokva (Ficus religiosa) koja se nalazi na Šri Lanki.

U Hrvatskoj je prisutno dvadesetak različitih sorti koje se pod različitim nazivima pojavljuju od južne Dalmacije do severne Istre. Među najpoznatijim domaćim sortama nalaze se Zamorčica-Sušioka, Petrovača bela i crna, Bjelica, Termenjača, Crnica, Bružetka bela i crna, Vodenjača, Fico della Madonna, Rezavica, Šaraguja i Zimica.

Inače, najstarija smokva u Hrvatskoj ima oko 300 godina, a nalazi se u Istri na Velikom Brijunu.

Kruži priča o osama, morali smo da istražimo

Iako je berba smokvi upravo u toku, malo je verovatno da bismo ovom voću posvetili ceo tekst da nismo primetili kako se po društvenim mrežama, ali i portalima s vestima, pomalo nekontrolisano širi priča o tome kako se u svakoj smokvi nalazi najmanje jedna mrtva osa.

Prema nekim objavama, upravo su mrtve ose zaslužne za hrskavu strukturu na koju nailazimo u središtu ove voćke, dok drugi prenose kako je osa unutar zrele smokve već potpuno razgrađena.

Pitali smo najvećeg stručnjaka za smokve u državi

Podstaknuti znatiželjom, a nezadovoljni nepotpunim i neproverenim informacijama koje smo o ovoj temi uspeli da pronađemo pretraživanjem interneta, odlučili smo da potražimo stručnu osobu koja bi nam pružila adekvatan naučni odgovor na pitanje – da li se zaista u svakoj smokvi nalazi najmanje jedna mrtva osa?

Agronom dr sc. Željko Prgomet prva je osoba koja je u Hrvatskoj doktorirala na temu smokvi, a na svojoj plantaži u Istri kod Medulina već se više od 25 godina bavi kultivacijom 20 sorti ove drevne voćke.

Dr sc. Prgomet rado je pristao da razgovara s nama, i odmah izrazio zadovoljstvo što smo ga kontaktirali upravo po ovom pitanju. Veliki je protivnik onoga što naziva kontraznanjem, a naslove i tekstove s kojima se i sam susreo o ovoj temi upravo je tako opisao.

Otkud ose i da li ih jedemo u smokvama?

Kako nam je sagovornik objasnio, proces oplodnje smokve u kojem učestvuju vrlo male ose iz roda Blastophaga grossorum zove se kaprifikacija. Cvetove oprašuju vrlo male ose koje u plod smokve ulaze u potrazi za prikladnim mestom za polaganje jaja. U obliku jajašca prezimljuju u malim plodovima divlje smokve, a aktiviraju se u proleće kada ženske ose izlaze van i vrše uslugu oprašivanja. U plodu ostaju muške ose koje se u sledeća tri meseca, koliko plodu treba do zrelosti, potpuno razgrade.

Bez ove usluge oprašivanja, divlje smokve ne bi mogle same da se razmnožavaju semenom, a zauzvrat pružaju sigurno utočište i hranu sledećoj generacija osa.

Ovde je najvažnije da se ovaj proces odnosi na divlje sorte smokvi koje imaju tri uroda godišnje, ali ne i na one sorte smokvi koje smo navikli da jedemo i koje godišnje rađaju samo dva puta.

Sigurni smo, uprkos panici na internetu

Obična, pitoma smokva (Ficus carica) i njene brojne sorte ne zahtevaju oprašivanje osicom ili peludi s drugog stabla i dr sc. Prgomet nas uverava kako smokve koje smo navikli da jedemo nisu oprašene uz pomoć osa.

Smokva je jedna od retkih kultura voća koje se retko ili gotovo nikako ne tretiraju pesticidima tako da zasigurno spada među najmanje tretirano voće koje koristimo u ishrani, a po svojim je nutritivnim vrednostima u vrhu voćnih kultura. Osim što nisu tretirane pesticidima, sada možemo biti sigurni da su smokve pogodne i za veganski način ishrane.

Izvor: index.hr

Naslovna fotografija: Shutterstock