• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Pouke iz prošlosti: Poruke morbidnog melanholika

Pouke iz prošlosti: Poruke morbidnog melanholika

Mirjana Ognjanović
04.03.2022. 4 min

Sigurna sam da neću biti pogrešno shvaćena ako kažem da je današnja književna produkcija premašila moju maštu i očekivanja kada je reč o broju naslova koji se svakodnevno štampaju. Prava hiperinflacija knjiga! Podrazumeva se da ne mislim kako knjige ne treba objavljivati, niti da svim izdavačkim kućama dobro ide posao. Naprotiv. Verovatno da su mnogi izdavači, kao i kupci, ostali bez daha pred novim, znatno uvećanim cenama hartije. Ko će onda kupovati knjige kada sada budu poskupele (a neke već jesu)? U stvari, da li ste primetili da su knjige poskupele? I kako ćemo onda odlučivati za koju treba dati poslednju paru?

S druge strane, stiče se utisak da nema osobe koja nije napisala i objavila neku knjigu. Odjednom su svi postali pisci. Kao u filmovima američke B-produkcije. I tu čitalac nailazi na zamke: u nepreglednom šarenišu neke velike knjižare tržnog centra, nikako ne može da razdvoji žito od kukolja. Nekada su takozvani „laki“ romančići (Život, Ljubavni vikend roman) živeli svoj kratak vek u kioscima. Međutim, sada su uglavnom svi zajedno pomešani – i klasici i bestseler autori, priručnici iz nadrilekarstva (jedan po zlu čuveni autor kod nas drži prvo mesto po prodaji već duže vreme), popularne psihologije i kulinarstva. Te knjige su tražene, premda ne i nužno čitane. Dizajneri su naučili marketinški zanat. Sve korice deluju primamljivo na ovaj ili onaj način.

Posebno me užasavaju takozvani plodotvorni pisci za koje me niko neće ubediti da nisu skribomani. Svakih nekoliko meseci objavljuju svoju „ključnu“ knjigu. S neutaživim entuzijazmom daju intervjue, objašnjavaju šta su hteli da kažu, penju se i po listama bestselera. Imaju mišljenje o svemu. Zato se ponekad desi da izađem iz knjižare, obeshrabrena zbog sveta u kojem živim, namerno ne kupujući ništa. Vraćam se kući i među požutelim izdanjima pronalazim nešto što je istorija književnosti već potvrdila. A i ja sama odavno odabrala kao nedostižnu književnu vrednost.

Pouke iz prošlosti: Poruke morbidnog melanholika
Foto: Gogolj, rad slikara Fedora Antonoviča Molpera; izvor: Wikipedia

Zbog toga, a možda i zbog užasa rata koji je počeo u Ukrajini, odlučujem se da otvorim zbirku pripovedaka Nikolaja Vasiljeviča Gogolja (1809-1852) – Večeri u seocetu kraj Dikanjke. Gogolj je, inače, rođen na ukrajinskom tlu, u kraju koji njegov biograf Vladimir Nabokov (1899-1977) naziva Malom Rusijom. Na fakultetu smo Gogolja izučavali kao velikana ruske književnosti. Dakle, u predgovoru Gogoljeve zbirke iz 1831. godine koju je, navodno, zapisao pčelar Rudi Panjko, kaže se ovo:

„Čudna mi čuda: ,Večeri u seocetu kraj Dikanjke’! Kakve su to pa Večeri’? I to ih svetu nudi nekakav pčelar! Bože, zar je malo gusaka očerupano za pera i krpa potrošeno za hartiju? Zar je malo ljudi svakojaka soja i staleža umrljalo prste mastilom? Sada naspelo i pčelaru da se i on povede za drugima! Vere mi, toliko se nakupilo štampane hartije, da uskoro čovek neće znati šta da u nju uvije!“

Dakle, i Gogolj je u davna vremena mislio vrlo slično! Toliko uzalud potrošene hartije i isto toliko sujetnih samoproglašenih spisatelja!

Gogoljevu genijalnost ne bi trebalo posebno dokazivati, a kamoli je dovoditi u pitanje. Međutim, valja se podsetiti da se on kajao zbog potrošene hartije čak i za potrebe štampanja sopstvenih dela. Spalio je svoju prvu poemu Hans Kihelgarten. Isto je učinio i sa nastavkom Mrtvih duša. Pred očima užasnutog sluge i u nastupu bolesti i usplahirenosti, plamen sveće, držane Gogoljevom rukom, progutao je manuskripte nastavaka tog velikog romana.

Da li je, i sam upavši u „magični haos“ (kako su neki književnici opisali Gogoljevo delo), lišio čovečanstvo svojih najboljih knjiga? Ili je na vreme sam izabrao da svetu ostavi samo ono izuzetno? Ili je bio morbidno melanholičan, kako je tvrdio Nabokov. A možda su ga jednostavno samo pogrešno lečili, temeljnim čiščenjem creva, puštanjem krvi i tako pospešili njegovu neuhranjenost. Kratko rečeno, kao običnog ludaka. A on to svakako nije bio. I u to će se uveriti svako ko, ako možda ne obiman roman Mrtve duše, onda bar pročita neku od njegovih priča.

Možda baš Večeri u seocetu kraj Dikanjke? Ili Začarano mesto, Portret, Šinjel, Nos? Zaista, Nikolaj Gogolj je svojom pričom pretvorio nos u glavnog junaka jedne fantastične priče. A u ranoj mladosti stvarno je mogao svojim dugim šiljatim nosom da dotakne donju usnu. Namerno je nosio levu cipelu na desnom stopalu i obrnuto. I hodajući ulicama Sankt Peterburga pričao sam sa sobom. Sada te njegove monologe umnožavaju senke njegovog duha.

Uprkos statistici koja govori da se u knjižari svi najradije hvataju za najnovije bestselere, posegnimo za knjigom onog koji za njih uopšte nije hajao.

P.S. Srećom, za ovaj tekst nije bilo potrebno trošiti ni drva ni krpe. A ni sveću. Jednim pritiskom na dugme, nestaće.

Naslovna fotografija: Kuća u kojoj je Gogolj umro 1852. godine i gde je spalio Mrtve duše; izvor: Wikipedia

Oznake:

Gogoljknjige

Podeli

Zaprati Autor

Mirjana Ognjanović

Budući da nije postala gitarista, kao što se spremala. Mirjana Ognjanović bavi se književnim prevođenjem, pisanjem i novinarstvom. Što joj lakše polazi za rukom. I manje je sekira.

Ostali članci

Pametnom (nije) dosta: Crne nam patuljice, šta se dogodilo sa „Gospodarom prstenova“?
Prethodni

Pametnom (nije) dosta: Crne nam patuljice, šta se dogodilo sa „Gospodarom prstenova“?

Kikiriki, semenke, sport za zube: Zvukovi detinjstva
Sledeći

Kikiriki, semenke, sport za zube: Zvukovi detinjstva

Sledeći
Kikiriki, semenke, sport za zube: Zvukovi detinjstva
07.03.2022.

Kikiriki, semenke, sport za zube: Zvukovi detinjstva

Prethodni
04.03.2022.

Pametnom (nije) dosta: Crne nam patuljice, šta se dogodilo sa „Gospodarom prstenova“?

Pametnom (nije) dosta: Crne nam patuljice, šta se dogodilo sa „Gospodarom prstenova“?

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    Senke nad Balkanom
    “Sa nesojem se nikad nismo hvatali u kolo”: Snima se 3. sezona serije “Senke nad Balkanom”, a jedna rečenica sa snimanja je aktuelna na mrežama
    CityMagazine
    Poznati glumac
    “Trebalo mi je 5 minuta da shvatim ko je to”: Slavni glumac se potpuno transformisao na snimanju novog filma i niko ga ne prepoznaje
    CityMagazine
    minecraft film
    „Minecraft Film” stiže na striming 20. juna
    CityMagazine
    turnstile
    DA SE P(L)OČASTIMO: Može i za đuskanje, može i za batine – Turnstile summer počinje
    Miloš Dašić
    bend
    Ovako izgleda kad neko peva direktno iz slomljenog srca: Ljudi na mrežama nazivaju nastup ovog benda “najtužnijim ikada”
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖