• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Komercijalni sektor baci više od 40 hiljada tona hrane godišnje

Komercijalni sektor baci više od 40 hiljada tona hrane godišnje

CityMagazine
14.03.2022. 2 min Eko

Komercijalni sektor u Beogradu godišnje generiše više od 40 hiljada tona jestivih i nejestivih delova hrane, pokazala je Analiza istraživanja o direktnom merenju i morfološkom sastavu otpada od hrane iz komercijalnih objekata, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine. Podsećamo, Centar je u novembru predstavio rezultate istraživanja o otpadu hrane iz domaćinstava u Beogradu.

U okviru direktnih merenja koja su sprovedena, posmatrano je ukupno 29 reprezentativnih objekata koji se svrstavaju u komercijalni sektor, i kome pripadaju: hoteli i drugi smeštaj, restorani i objekti brze hrane, prodavnice, škole i vrtići i preostali komercijalni objekti.

Količine otpada od hrane iz komercijalnih objekata

Na osnovu dobijenih projektovanih podataka najveći deo otpada generiše se u okviru grupe restorani i objekti brze hrane, s više 21 hiljade tona na godišnjem nivou. Nakon toga slede prodavnice sa 4.767 t/godišnje, škole i vrtići sa 3.551 t/godišnje i na kraju grupa hoteli i smeštaj sa godišnjom stopom generisanja od 1.302 tone. Preostali komercijalni generatori otpada od hrane (javne ustanove i preduzeća sa sopstvenim restoranima, pijace, bolnice itd) godišnje generišu više od 9 hiljada tona otpada od hrane.

Komercijalni sektor baci više od 40 hiljada tona hrane godišnje
Grafik 1 – Poređenje projektovane količine otpada od hrane za različite komercijalne objekte (t_godišnje) – Foto: CUZS

Morfološki sastav otpada od hrane

Projekcija morfološkog sastava otpada od hrane pokazuje da je u proseku najdominantnija kategorija povrće, sa udelom od preko 45 posto, pri čemu je najveći procenat zabeležen u okviru grupe škole i vrtići (62 posto).

Druga po zastupljenosti je kategorija voće, sa skoro 19 posto, s tim da je ova kategorija najzastupljenija u sektoru maloprodaje (preko 38 posto).

Kategorije meso, riba i jaja, i hleb i peciva, u ukupnom prosečnom sastavu, imaju slične vrednosti (oko 14 posto), dok kategorija mleko i mlečni proizvodi ima najmanju vrednost za praktično sve posmatrane grupe komercijalnih objekata, s konačnim prosečnim udelom od oko 5 posto.

Ukoliko se količina otpada od hrane iz komercijalnog sektora prikaže u odnosu na ukupan broj stanovnika Beograda, nastaje 26,5 kilograma jestivog i nejestivog otpada od hrane po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Takođe, prethodno sprovedeno istraživanje o direktnom merenju otpada od hrane u domaćinstvima je pokazalo da svaki stanovnik Beograda u proseku godišnje baci 108,1 kilogram jestivih i nejestivih delova hrane.

Komercijalni sektor baci više od 40 hiljada tona hrane godišnje
Grafik 2 – Prosečan morfološki sastav otpada od hrane za sve posmatrane komercijalne objekte – Foto: CUZS

Sumarno posmatrane vrednosti ova dva istraživanja ukazuju da je ukupno generisan otpad od hrane u Beogradu, na godišnjem nivou, oko 205.000 tona, odnosno 134,6 kilograma po stanovniku. To smešta Beograd u vrh evropskih gradova po količini generisanog otpada od hrane, kada se uporedi sa drugim gradovima prema UNEP Globalnom indeksu otpada od hrane.

Naslovna fotografija: simon peel on Unsplash

Oznake:

bacanje hraneotpad

Podeli

Zaprati Autor

CityMagazine

Ostali članci

Punim srcem za novih 100
Prethodni

Punim srcem za novih 100

5 razloga da svaki dan odete u prirodu
Sledeći

5 razloga da svaki dan odete u prirodu

Sledeći
5 razloga da svaki dan odete u prirodu
14.03.2022.

5 razloga da svaki dan odete u prirodu

Prethodni
14.03.2022.

Punim srcem za novih 100

Punim srcem za novih 100

No Comment! Be the first one.

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    28 godina kasnije
    “28 godina kasnije” konačno stiže u domaće bioskope
    CityMagazine
    Indira Paganotto
    Indira Paganotto je izbacila novi hit u saradnji sa legendom elektronske muzike
    CityMagazine
    poslednji problem
    „Poslednji problem”: Filmski detektiv pred stvarnim izazovom
    Filip Milosavljević
    the cure
    The Cure objavili album „Mixes Of A Lost World“
    Filip Milosavljević
    elio
    Ko sve pozajmljuje glas u novoj Piksarovoj animaciji „Elio”?
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖