• Početna
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Facebook Twitter Youtube Instagram
City Magazine

Unesi pojam i pritisni enter

  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
City Magazine
  • Vodič
  • PopKultura
  • Moda i lepota
  • Scena
  • Gastro
  • Lifestyle
  • Kolumne
Koji je značaj kamena iz Rozete?

Koji je značaj kamena iz Rozete?

CityMagazine
29.10.2020. 4 min Flešbek

Mnogi ljudi su čuli za kamen iz Rozete, ali mali broj njih zna fascinantnu istoriju ovog antičkog artefakta. Naime, ovaj veliki, blago oštećeni kamen je ključan za naše razumevanje egipatskih hijeroglifa. Nastavite sa čitanjem ako želite da saznate više o istoriji i značaju ovog kamena sa urezanim tekstom, koga danas znamo kao kamen iz Rozete.

Šta je tačno kamen iz Rozete?

To je velika granodioritska ploča koja je visoka 114,4 cm i teška oko 760 kg. Ovakva ploča se još naziva i stela, što je vrsta javnog spomenika iz antičkog doba, na kojima su ponekad bili zapisani proglasi i zakoni. Ova konkretna ploča, nastala 196. godine p.n.e, na sebi ima uklesan dekret Sabora sveštenika, kojim je uspostavljen božanski kult kralja Ptolomeja V, tadašnjeg vladara helenističkog Egipta. Dekret je na kamenu ispisan trima pismima: staroegipatskim hijeroglifima, demotskim pismom (uprošćenim hijeroglifima) i starogrčkim pismom.

Koji je značaj kamena iz Rozete?
Foto: Cptmondo/Wikimedia Commons [CC BY-SA 3.0]

Poreklo kamena iz Rozete

Kamen iz Rozete je isklesan s ciljem da se obeleži krunisanje Ptolomeja V u 2. veku p.n.e. Egipatski vladari su u to vreme smatrani božanstvima i bili su predmet obožavanja. Napisani dekret na kamenu je doveo u vezu kult obožavanja novog faraona sa kultovima posvećenim njegovim precima. Kamen je najverovatnije bio izložen u hramu u gradu Sais, gde su sveštenici i bogati vernici mogli da odaju počast svom novom božanstvu. On je verovatno ostao na tom mestu mnogo godina kasnije, pa i nakon što su Egipat osvojili Rimljani 30. godine p.n.e.

Koji je značaj kamena iz Rozete?
Novčić sa slikom Ptojlomeja V / Foto: cgb.fr/Wikimedia Commons [CC BY-SA 3.0]

Kada je Hrišćanstvo postalo jedina zvanična religija u Rimskom carstvu krajem 4. veka, car Teodosije I je naredio zatvaranje svih nehrišćanskih hramova. Mnogi od njih su porušeni i opljačkani, i njihovi ostaci su korišćeni za izgradnju drugih objekata. Istu sudbinu je imao i hram u Saisu, a sa njim i kamen iz Rozete.

Malo se zna o njegovoj sudbini u narednih 1.000 godina. U 15. veku, Egiptom su vladali Mameluci, koji su nastavili sa praksom korišćenja kamena iz drevnih zdanja za izgradnju svojih novih građevina. Kamen iz Rozete je iz tog razloga iskorišćen za izgradnju temelja jedne tvrđave na obali Nila u blizini Rozete. Na tom mestu je ostao narednih 300 godina, kada su ovu teritoriju držale Osmanlije.

Koji je značaj kamena iz Rozete?
Tvrđava Mameluka u Aleksandriji, sagrađena u isto vreme kao i ona koja je sadržala kamen iz Rozete / Foto: Delengar/Wikimedia Commons [CC BY-SA 3.0]

Godine 1798, Francusko carstvo, na čelu sa Napoleonom, organizovalo je nekoliko vojnih kampanja u Egiptu, u želji da ovu teritoriju učini svojom kolonijom. Francuske trupe su tada opljačkale značajan deo kulturnog blaga antičkog Egipta, što je izazvalo novu pomamu u Evropi za antikvitetima iz ovog perioda. Među pronađenim artefaktima nalazio se i kamen iz Rozete, koji je 1799. došao u ruke Francuza. On, međutim, nije dugo ostao u njihovom posedu, već su ga nakon poraza Napoleona 1802. preuzeli Britanci. Kamen iz Rozete je tada bio postavljen u Britanski muzej, gde se nalazi i danas.

Koji je značaj kamena iz Rozete?
Foto: Wikimedia Commons

Kako je kamen iz Rozete pomogao naučnicima da rastumače hijeroglife?

Nakon otkrića kamena iz Rozete, naučnici koji su ga videli su verovali da su ispisani hijeroglifi na njemu ideografski tj. da je svaki od njih predstavljao neku reč ili koncept. Engleski matematičar i fizičar Tomas Jang je bio prvi naučnik koji je pokušao da otkrije značenje hijeroglifa. On je već znao starogrčki, pa je odlučio da poznavanje ovog jezika i pisma iskoristi da odgonetne značenje simbola drugih dvaju pisama na kamenu. U periodu od 1814. do 1819, Jang je radio na razumevanju demotskog pisma. On je otkrio da su neki simboli ovog pisma ideografski, a neki fonetski. Jang je primetio da su uokvireni simboli bili fonetski i da su oni korišćeni za pisanje imena faraona na starogrčkom jeziku.

Koji je značaj kamena iz Rozete?
Šampilionova tabela znakova / Foto: Wikimedia Commons

Njegov rad je nastavio Žan Fransoa Šampolion, koji je u analizi hijeroglifa iskoristio i svoje znanje koptskog jezika. Oslanjajući se na Jangova i otkrića drugih naučnika, on je 1922. u potpunosti dešifrovao hijeroglife i tako otvorio vrata jednoj novoj naučnoj disciplini, egiptologiji.

Ako želite više da saznate o kamenu iz Rozete, to možete učiniti na specijalnoj stranici posvećenoj ovom artefaktu na sajtu Britanskog muzeja.

Izvor: My Modern Met

Izvor naslovne slike: © The Trustees of the British Museum [CC BY-NC-SA 4.0]

Oznake:

antičko dobaantikvitetbritanski muzejegipatistorijaotkrićazanimljivosti

Podeli

Zaprati Autor

CityMagazine

Ostali članci

Zanimljivi slučajevi kada su „Simpsonovi“ predvideli budućnost
Prethodni

Zanimljivi slučajevi kada su „Simpsonovi“ predvideli budućnost

Otvorena Galerija Belgrade – najveći tržni centar u regionu
Sledeći

Otvorena Galerija Belgrade – najveći tržni centar u regionu

Sledeći
Otvorena Galerija Belgrade – najveći tržni centar u regionu
30.10.2020.

Otvorena Galerija Belgrade – najveći tržni centar u regionu

Prethodni
28.10.2020.

Zanimljivi slučajevi kada su „Simpsonovi“ predvideli budućnost

Zanimljivi slučajevi kada su „Simpsonovi“ predvideli budućnost

Trenutno nema komentara! Budite prvi

    Ostavite odgovor Odustani od odgovora

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Najnovije

    pripovedač
    „Pripovedač“: Ispričaj mi priču
    Filip Milosavljević
    Prva bioskopska projekcija na Divčibarama ikada: ‘Kad budem mrtav i beo’ pod zvezdama u okviru 10. Mountain Music Festa
    Prva bioskopska projekcija na Divčibarama ikada: ‘Kad budem mrtav i beo’ pod zvezdama u okviru 10. Mountain Music Festa
    CityMagazine
    film
    Kako je ruska pesma o vojniku na frontu inspirisala domaći hit film: Pre 30 godina je bila premijera ostvarenja koje i danas gledamo sa knedlom u grlu
    CityMagazine
    rouzovi
    Komedija „Rouzovi” inspirisana čuvenom komedijom ima sjajnu ekipu
    Filip Milosavljević
    exit
    Jubilarni EXIT festival uz više od 200.000 posetilaca odbranio slobodu uz poruku da su ljubav i svetlost nezaustavljivi
    CityMagazine

    PopKultura

    • Pozorište
    • Muzika
    • Knjige/Stripovi
    • Intervjui
    • Fotografija
    • Film/TV
    • Art

    Moda i lepota

    • Trend
    • Moda
    • Lepota
    • Dom i dizajn

    Scena

    • Zabava
    • Poznati
    • Flešbek
    • Društvene Mreže
    • Aktuelno

    Gastro

    • Restorani
    • Recepti
    • Kafići
    • Gourmet
    • Lifestyle
    • Zdravlje
    • Sex
    • Putovanja
    • Automobili

    Vodič

    • Tribine
    • Stand-up
    • Sport
    • Sajmovi
    • Predstave
    • Pozorište
    • Konferencije
    • Koncerti
    • Književne večeri
    • Izložbe
    • Humanitarni događaj
    • Festivali
    • Clubbing
    • Bioskop
    • Kontakti
    • Uslovi korišćenja
    • Pravila privatnosti
    • Kolačići

    Pratite City

    Youtube Facebook Twitter Instagram

    Prijavi se na newsletter

    Prijavite se na naš njuzleter i obezbedite sebi nedeljnu dozu gradskih dešavanja i zanimljivosti.

    Uspešno ste se prijavili na City Magazine njuzleter, hvala.

    ✖